Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Integracije u regionu

Nove inicijative
Srpska ekonomija

Korona ne zna za granice koje dele zemlje Zapadnog Balkana, kao i ovaj region od ostalih zemalja okupljenih u Evropskoj uniji. Za razliku od ove pošasti koja hara regionom, pred privrednike balkanskih zemalja godinama se isprečuju granice koje koče regionalnu integraciju i izgradnju zajedničkog tržišta. Zbog toga se sve češće čuju zahtevi privrednika upućeni Evropskoj uniji da, kako je rečeno i na osnivačkoj sednici Poslovnog saveta zajedničke komore šest zapadnobalkanskih privreda, obezbedi inkluzivno proširenje.

Privrednici, lideri velikih regionalnih poslovnih sistema, albanskih - BALFIN, Agna i Infosoft grupe, bosanskohercegovačkih - MS Wood, Sarajevski kiseljak i Mikroelektronika, kosovskih - Devoli korporacija i Albi grupa, crnogorskih - Voli, Trebjesa i Portonovi, makedonskih - Alkalod i M6/Tikveš i srpskih - Eliksir grupa, Nelt i Milšped, slažu se da je potrebno potpuno otvaranje evropskog tržišta za kompanije i proizvode sa Zapadnog Balkana i pre punopravnog članstva, u oblastima u kojima su ispunjeni evropski standardi, harmonizovana pravila i uspostavljene institucije.

Inače, Poslovni savet zajedničke privredne komore regiona, čine vlasnici i menadžeri 16 velikih poslovnih sistema iz svih šest zapadnobalkanskih ekonomija. Oni zapošljavaju 25 hiljada ljudi i zajedno ostvaruju više od 2,8 milijardi evra godišnjeg prihoda. Oni će, kako je saopšteno posle sastanka, na osnovu merljivih kriterijuma, pratiti napredak u realizaciji Plana za zajedničko regionalno tržište.

“O stanju na terenu naš Poslovni savet će redovno informisati zapadnobalkanske vlade, ali i Evropsku uniju, dajući, na osnovu iskustva iz svakodnevnog rada i detaljnih analiza, konkretne predloge i sugestije mera kako bi se ubrzalo otklanjanje barijera, smanjili troškovi i olakšalo poslovanje unutar regiona i sa Evropskom unijom”, istakao je Marko Čadež, poredsednik Privredne komore Srbije, koji je i predsaednik Upravnog odbora Komorskog investicionog foruma.

Čadež je, kako je saopšteno, rekao da će to uneti fleksibilniji, nebirokratski pristup u rešavanju problema sa kojima se privreda svakodnevno suočava i novu dinamiku u dijalog koji Komorski investicioni forum kao zajednička komora regiona, u ime više od 350.000 kompanija, vodi sa zapadnobalkanskim i institucijama u Briselu.

Da bi se obezbedio slobodan, brži protok ljudi, robe, usluga i kapitala u regionu, prema mišljenju članova Poslovnog saveta, najvažnije i najhitnije je da vlade što pre standardizuju i obezbede međusobno priznavanje sertifikata i druge trgovinske dokumentacije koja prati robu, kao i da se unapređenjem infrastrukture na graničnim prelazima, usaglašavanjem radnih vremena graničnih službi i ubrzanjem carinskih procedura obezbede brži protok robe i carinjenje bez papira. Jednako je važno, smatraju privrednici, da se regionalno reši pitanje fiskalizacije, da se potpiše najavljeni sporazum o radnim dozvolama, usaglase licence, softveri, olakšaju međukompanijski transferi, smanje unutarregionalna plaćanja…

Regionalna saradnja kroz uklanjanje prepreka sa kojima se privrednici sada svakodnevno suočavaju potrebna nam je više nego ikada i kao odgovor na otežano poslovanje tokom pandemije i kao najbolji put da se privredi regiona u celini i kompanijama pojedinačno obezbede uslovi za konkurentnije poslovanje, rast i razvoj u narednom periodu, zajednički je stav poslovnih lidera, članova Poslovnog saveta i svih šest nacionalnih komora, članica zajedničke komore regiona.

Taj stav, sa konkretnim preporukama poslovne zajednice, iskazan je u dokumentu koji je Komorski investicioni forum sačinio, u sklopu priprema za ovogodišnji Samit na Zapadnom Balkanu. Poslovna zajednica je u dokumentu pozvala zapadnobalkanske vlade da utvrde prioritete za sprovođenje Plana za zajedničko regionalno tržište u narednih godinu dana, da podstiču i olakšavaju inkluzivno proširenje i podrže privredu u zahtevu da se, uz zelene koridore za robu i zelene linije za poslovne ljude unutar regiona, zelene trake uspostave i na graničnim prelazima sa zemljama EU, kako bi se obostrano ubrzao promet robe, a kompanijama na Balkanu omogućio lakši izvoz i nabavka sirovina.

Uz poziv političkim elitama da nastave sa iskazanom solidarnošću tokom pandemije Kovid 19, poslovna zajednica od vlada očekuje da podrže i izgradnju lanaca snabdevanja u osetljivim oblastima, uključujući medicinska sredstva i farmaceutske proizvode. Važno je, ukazuje privreda, da se iskoriste prilike za veća ulaganja u poboljšanje energetske povezanosti i efikasnosti i da vlade zajednički rade na promociji investicija.

Da bi se obezbedila bolja i efikasnija kordinacija, jača politička podrška regionalnim integracijama i veće međusobno poverenje u izgradnji jedinstvenog regionalnog tržišta, zajednička komora šest privreda regiona, ponovila je zahtev da sve vlade uspostave ministarstva za regionalnu saradnju ili imenuju zvaničnike na ministarskom nivou sa zadatkom da osiguraju sprovođenje dogovorenih politika i mera.

Predstavnik Generalnog direktorata Evropske komisije za proširenje Tomas Haglajtner, istakao je značaj učešća privrede i inicijativa biznis zajednice u procesu izgradnje zajedničkog tržišta i sprovođenju Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan

“Te investicije imaće punog smisla ako postoji slobodan protok robe, ljudi, usluga i kapitala, ako se uspostavi jedinstveno tržište u regionu, koje funkcioniše po EU pravilima, što će voditi i integraciji regiona u EU”, rekao je Haglajtner

Direktor CEFTA sekretarijata Emir Đikić ukazao je na važnost merljivosti rezultata u otklanjanju barijera i ključnu ulogu poslovne zajednice u sprovođenju dogovorenog i implementaciji zajedničkih rešenja u svim zemljama regiona.

Tanja Miščević, zamenik generalnog sekretara Regionalnog saveta za saradnju naglasila je značaj inicijative „Mini Šengen“ zasnovane na četiri evropske slobode, kao sastavni deo EU integracija zapadnobalkanskih ekonomija.

Akcioni plan za zajedničko regionalno tržište, po njenim rečima, dodatno, kroz ujednačavanje standarda, vladavinu prava, podsticanje inovacija i mobilnosti, otvara mogućnost za više investicija u regionu, a uključivanje Zapadnog Balkana u panevropsko digitalno tržište za ukidanje rominga i sa EU.

Ostali naslovi

Izložba Johan Štraus – nova dimenzija povodom 200. rođendana kralja valcera
Srpska ekonomija
Digitalna produkcija prikazuje život i delo Johana Štrausa u svim njegovim dimenzijama, a postavljena je na površini od oko 900 m2 i nudi jedinstveni sistem slušalica koji je osetljiv na pokret. Izložba nudi multimedijalnu simfoniju zabave
Beč dobija novi istraživački centar za veštačku inteligenciju u oblasti biomedicine
Srpska ekonomija
Austrijska akademija nauka (ÖAW) i nemačka Fondacija Beringer Ingelhajm inicirali su osnivanje instituta AITHYRA u Beču, koji će koristiti veštačku inteligeciju za biomedicinska istraživanja, sa ciljem da se bolje razumeju bolesti i unaprede terapije
Digitalni plan svih podzemnih i nadzemnih instalacija u Beču dostupan onlajn
Srpska ekonomija
„Digitalni blizanac“ Bečke distribucije prikazuje ukupno 29.500 kilometara dugu mrežu za snabdevanje strujom, gasom, daljinskim grejanjem i optičkim kablovima. Podzemne i nadzemne instalacije su virtuelno dostupne kako na laptopu, tako i na pametnom telefonu
Speeddating: 65 bečkih preduzeća traži naslednike
Srpska ekonomija
Privredna komora Beča poziva 65 bečkih preduzeća, sve zainteresovane i potencijalne buduće preduzetnike-naslednike na događaj “Svaki lonac nađe svoj poklopac” (Topf sucht Deckel) 16. septembra 2024. godine
Beč – uloga umetnosti u društvu
Srpska ekonomija
Poseta umetničkoj izložbi može podstaći ljude da misle društvenije i otvorenije. Naučnici sa univerziteta u Beču pokazali su da poseta umetničkoj izložbi može učiniti ljude promišljenijim i spremnijim da pomognu
Automatski sistem zalivanja i nove vrste gradskih stabala u Beču
Srpska ekonomija
Grad Beč se orjentisao na sadnju onih vrsta stabala u gradu koje su otpornije na toplotu. Sa domaćim i međunarodnim stručnjacima napravljena je lista od 19 vrsta koje dobro podnose gradske vrućine. Među njima su, na primer, javor klen, kelreuterija – lampion drvo ili koprivić-drvo
Beč – ozelenjavanje i rashlađivanje grada
Srpska ekonomija
Grad Beč će do 2025. godine uložiti preko 100 miliona evra iz fonda „Grad sa uzornom klimom i kvalitetnim životom“ i tako podržati inicijative za razbijanje betona i ozelenjavanje opština. Gde god je to moguće, sadi se drveće i postavljaju vodeni elementi
Geotermalni potencijal Beča dostupan onlajn
Srpska ekonomija
Stanovnici Beča odnedavno mogu onlajn putem proveriti mogućnosti za korišćenje toplote iz zemlje i podzemnih voda. Grad Beč i austrijska geološka služba „GeoSphere Austria“ predstavili su „Geotermalni atlas”. On pokazuje za svaku lokaciju u Beču prvu procenu energetskog potencijala geotermalnih sondi i toplote podzemnih voda
Beč: Poslovne četvrti da ojačaju gradske četvrti
Srpska ekonomija
Kako bi ojačali privredu i snabdevanje „na lokalu“, bečka Privredna agencija i Privredna komora inicirale su pilot-projekat „Poslovne četvrti“, za koji je odabrano šest bečkih kvartova. Sada bi trebalo da preduzeća zajedno sa stanovnicima rade na konceptima, želje variraju od više znakova do kulture
Školske medicinske sestre u Beču podrška i deci i nastavnicima
Srpska ekonomija
Grad Beč od 2022. godine zapošljava medicinsko osoblje u određenim školama, tzv. „Školske medicinske sestre“. Sada se preporučuje da se projekat proširi na celu Austriju. U pilot projektu, medicinsko osoblje od maja 2022. godine pruža doprinos poboljšanju zdravstvenog i psihosocijalnog stanja oko 1.400 učenika