Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Umetnost je tu da spotiče

Beč
Foto: © Lachlan Blair / LOXPIX.com, 2021
Srpska ekonomija

Na centralnom bečkom trgu Graben koji je od 2010. godine inaugurisan u „Umetnički trg“ nedavno je postavljen ogroman monolitni kamen sa prorezom za novčane donacije. Taj 4 metra visok i 18,4 tone težak izdubljeni granitni blok i neobična akcija sakupljanja novca je izložba renomirane italijanske umetnice Lare Favareto (Lara Favaretto) pod naslovom „Momentary Monument – The Stone“.

Monumenti ili spomenici u javnom prostoru uobičajeno ukazuju ili na određeni događaj ili neku ličnost iz prošlosti da bi se u sadašnjosti održali prisutnim. Novac za podizanje spomenika se standardno prikuplja unapred nakon čega se daje nalog umetniku za izradu. Favareto preokreće ustaljenu genezu i tumači funkcije na svoj način. Posebno kratak vek predmeta i njegovo uništenje uz dalje korišćenje njegovih delova i ostataka dijametralno su suprotni institucionalizovanom čuvanju spomenika. Osim toga, kroz mali šlic može se ubaciti novac. Na kraju izložbe kamen se uništava, šljunak dobija novu funkciju a sakupljeni novac se donira u humanitarne svrhe. Umetnica se odlučila da donira za SIETAR Austria – humanitarnu organizaciju, koja podržava interkulturalnost. Funkcija donacije ima jaku povezanost sa sadašnjim trenutkom koji u širem smislu kritički reflektuje odnos između umetnosti i politike.

Predmeti Lare Favareto odlikuju minimalistički izraz oblika koji uz svesno odabranu lokaciju dobijaju jak socijalni i politički značaj. Napravljen od kamena i metala „Kamen“ komunicira najpre utisak kao da je kreiran za neki duži vremenski period. Ipak radovi nestaju demontažom ili potpunim uništenjem na kraju izložbe.

Svoju kontinuiranu seriju „Momentary Monuments“ Favareto realizuje u različitim oblicima od 2009. godine.

„Umetnost u javnom prostoru može da preuzme funkciju „spomenika“. Ona uvek mora da predstavlja „kamen spoticanja u percepciji“. Zbog toga mi u Beču težimo da upravo savremena umetnost za sve, bude vidljiva i da može da se doživi na putu do posla, škole ili do kuće, gde god se nalazili, da se „spotaknemo“ o savremenu umetnost“, istakla je članica Gradskog veća Nikol Berger-Kroč na otvaranju postavke.

„Umetnost u javnom prostoru ne „ulepšava“ samo, već obrazuje, ukazuje, širi horizonte. Javni prostor mora uvek da se shvati kao mesto društveno-političke i kulturne debate. Osim toga, ne samo da služi u humanitarne svrhe, već ljudima pruža mogućnost da učestvuju na umetničkom projektu u javnom prostoru“, rekao je Markus Figl, predsednik prvog bečkog okruga.

Postavka na Grabenu biće izložena do 5. novembra 2021. godine.

 

Ostali naslovi

Najvažnije izložbe u bečkim muzejima tokom 2026. godine
Srpska ekonomija
U 2026. godini nekoliko muzeja u glavnom gradu Austrije obeležava jubileje: Leopold muzej i čitava Muzejska četvrt (MuseumsQuartier) pune 25 godina, dok bečka Albertina slavi 250 godina postojanja. Pojedini muzeji će, nakon rekonstrukcija, tokom godine ponovo otvoriti vrata
Farmaceutska industrija dominira bečkim izvozom
Srpska ekonomija
Po prvi put farmaceutski proizvodi čine više od jedne trećine robnog izvoza Beča. Ukupan izvoz u Evropsku uniju (EU) se od pristupanja Austrije 1995. godine gotovo utrostručio, sa 7,5 milijardi na 20,8 milijardi evra
Mit o reciklaži – šta je zaista održivo
Srpska ekonomija
U Austriji se godišnje proda oko pet milijardi upakovanih pića, a izbor ambalaže ima ogroman uticaj na životnu sredinu. Povećanje stope reciklaže u Austriji uvođenjem kaucije za jednokratnu ambalažu jeste dobro za životnu sredinu, ali postoji i bolji put
Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.
Srpska ekonomija
Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen
Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)
Beč postavlja nove standarde: turizam bez barijera
Srpska ekonomija
Nedavno je u glavnom gradu Austrije održan prvi stručni kongres za zastupnike za pitanja pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Predstavljajući akcioni program „Pristupačnost“, Turistička organizacija Beča (WienTourismus) daje značajan doprinos gradskoj strategiji „Inkluzivni Beč 2030"
Inovativno rešenje za transport umetnina
Srpska ekonomija
Prilikom transporta umetničkih dela čak i najmanje vibracije mogu dovesti do trajnih oštećenja. Tim istraživača sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien), koji vodi profesor Štefan Jakubek, razvio je inovativno rešenje za transport koje štiti osetljive predmete od podrhtavanja i potresa
Najpoznatiji muzeji Beča 4. oktobra otvaraju vrata
Srpska ekonomija
U jednoj jedinoj noći doživite raznolikost i bogatstvo austrijske muzejske scene! Oko 650 muzeja širom Austrije 4. oktobra ponovo poziva na manifestaciju „Duga noć muzeja“. Po 25. put, u Beču će učestvovati brojni veliki i mali muzeji. Centralno mesto okupljanja biće Trg Marije Terezije. Tamo se mogu nabaviti ulaznice, brošure...
Normalna katastrofa u bečkoj Kući umetnosti
Srpska ekonomija
On hvata munje i juri oluje: Julius fon Bizmark (nem. Julius von Bismarck) u svojim radovima prikazuje odnos čoveka i prirode. Bečki muzej „Kuća umetnosti“ (nem. Kunst Haus Wien) posvećuje mu njegovu prvu veliku samostalnu izložbu u Austriji pod nazivom „Normalna katastrofa“