Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ris se vratio u bečke šume

Zanimljivost iz glavnog grada Austrije
Foto: © Forst- und Landwirtschaftsbetrieb der Stadt Wien
Srpska ekonomija

Gotovo sto godina nakon istrebljenja ris se ponovo pojavio u šumama koje se nalaze u području pod zaštitom grada Beča. U pitanju su dva risa različitog pola. Poslednji domaći ris u Austriji ubijen je u Bregenskoj šumi 1918. godine. Time je evroazijski ris u Zapadnoj Evropi u velikoj meri istrebljen sve do uspešnog ponovnog naseljavanja 70-ih i 80-ih godina 20. veka. Poslednja puštanja na slobodu organizovana su od 2011. do 2017. godine u Nacionalnom parku Kalkalpen.

Risovi su usamljenici i love noću. U zavisnosti od dostupnosti hrane i odlika terena njihovo područje za lov može zauzimati površinu između 50 i 400 kvadratnih kilometara. Njihova staništa moraju imati dovoljno zaklona i hrane. Oni su isključivo mesožderi i potrebno im je dva kilograma mesa dnevno. Njihov najčešći plen su jeleni i divokoze, a hrane se i zečevima, miševima, vevericama, mladim divljim svinjama, drugim malim sisarima, pticama i ribama. Evroazijski ris koji se javlja u Austriji i susednim zemljama dostiže visinu u ramenim od 50 do 70 centimetara. Ženke donose na svet do pet mladunaca 73 dana nakon parenja. Životni vek slobodnih risova je između deset i petnaest godina. Ovi predatori ne napadaju čoveka, već ga se klone, pa će vrlo mali broj ljudi ikada videti risa u divljini.

U Austriji ova retka vrsta pati zbog uticaja na celovitost njihovih staništa. Ulice i infrastruktura sprečavaju risove da se pronađu u vreme parenja. Udruženje Austrije za očuvanje prirode zajedno sa drugim organizacijama već godinama radi na ponovnom naseljavanju Austrije risovima. Da bi se razvoj njihove populacije dokumentovao neophodan je poseban nadzor. Dokaz o broju risova pruža šara njihovog krzna koja je jedinstvena za svaku životinju što se beleži pomoću kamera postavljenih u divljini. Ris zajedno sa drugim domaćim predatorima, kao što je vuk, doprinosi održavanju prirodne ravnoteže u životinjskom svetu.

 

Ostali naslovi

Izložba Johan Štraus – nova dimenzija povodom 200. rođendana kralja valcera
Srpska ekonomija
Digitalna produkcija prikazuje život i delo Johana Štrausa u svim njegovim dimenzijama, a postavljena je na površini od oko 900 m2 i nudi jedinstveni sistem slušalica koji je osetljiv na pokret. Izložba nudi multimedijalnu simfoniju zabave
Beč dobija novi istraživački centar za veštačku inteligenciju u oblasti biomedicine
Srpska ekonomija
Austrijska akademija nauka (ÖAW) i nemačka Fondacija Beringer Ingelhajm inicirali su osnivanje instituta AITHYRA u Beču, koji će koristiti veštačku inteligeciju za biomedicinska istraživanja, sa ciljem da se bolje razumeju bolesti i unaprede terapije
Digitalni plan svih podzemnih i nadzemnih instalacija u Beču dostupan onlajn
Srpska ekonomija
„Digitalni blizanac“ Bečke distribucije prikazuje ukupno 29.500 kilometara dugu mrežu za snabdevanje strujom, gasom, daljinskim grejanjem i optičkim kablovima. Podzemne i nadzemne instalacije su virtuelno dostupne kako na laptopu, tako i na pametnom telefonu
Speeddating: 65 bečkih preduzeća traži naslednike
Srpska ekonomija
Privredna komora Beča poziva 65 bečkih preduzeća, sve zainteresovane i potencijalne buduće preduzetnike-naslednike na događaj “Svaki lonac nađe svoj poklopac” (Topf sucht Deckel) 16. septembra 2024. godine
Beč – uloga umetnosti u društvu
Srpska ekonomija
Poseta umetničkoj izložbi može podstaći ljude da misle društvenije i otvorenije. Naučnici sa univerziteta u Beču pokazali su da poseta umetničkoj izložbi može učiniti ljude promišljenijim i spremnijim da pomognu
Automatski sistem zalivanja i nove vrste gradskih stabala u Beču
Srpska ekonomija
Grad Beč se orjentisao na sadnju onih vrsta stabala u gradu koje su otpornije na toplotu. Sa domaćim i međunarodnim stručnjacima napravljena je lista od 19 vrsta koje dobro podnose gradske vrućine. Među njima su, na primer, javor klen, kelreuterija – lampion drvo ili koprivić-drvo
Beč – ozelenjavanje i rashlađivanje grada
Srpska ekonomija
Grad Beč će do 2025. godine uložiti preko 100 miliona evra iz fonda „Grad sa uzornom klimom i kvalitetnim životom“ i tako podržati inicijative za razbijanje betona i ozelenjavanje opština. Gde god je to moguće, sadi se drveće i postavljaju vodeni elementi
Geotermalni potencijal Beča dostupan onlajn
Srpska ekonomija
Stanovnici Beča odnedavno mogu onlajn putem proveriti mogućnosti za korišćenje toplote iz zemlje i podzemnih voda. Grad Beč i austrijska geološka služba „GeoSphere Austria“ predstavili su „Geotermalni atlas”. On pokazuje za svaku lokaciju u Beču prvu procenu energetskog potencijala geotermalnih sondi i toplote podzemnih voda
Beč: Poslovne četvrti da ojačaju gradske četvrti
Srpska ekonomija
Kako bi ojačali privredu i snabdevanje „na lokalu“, bečka Privredna agencija i Privredna komora inicirale su pilot-projekat „Poslovne četvrti“, za koji je odabrano šest bečkih kvartova. Sada bi trebalo da preduzeća zajedno sa stanovnicima rade na konceptima, želje variraju od više znakova do kulture
Školske medicinske sestre u Beču podrška i deci i nastavnicima
Srpska ekonomija
Grad Beč od 2022. godine zapošljava medicinsko osoblje u određenim školama, tzv. „Školske medicinske sestre“. Sada se preporučuje da se projekat proširi na celu Austriju. U pilot projektu, medicinsko osoblje od maja 2022. godine pruža doprinos poboljšanju zdravstvenog i psihosocijalnog stanja oko 1.400 učenika