Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kragujevac lider u kardiovaskularnoj fiziologiji

Banjaluka
Piše: Vladimir Đurić

Kardioprotekcija i kardiometaboličke bolesti bile su glavna tema velikog medicinskog i naučnog skupa, 7. susreta Evropske sekcije i 8. susreta Severnoameričke sekcije Internacionalne akademije kardiovaskularnih nauka, koji je održan u Banjaluci od 20. do 23. septembra. Na skupu su govorili najveći svetski stručnjaci iz oblasti kardiovaskularnih nauka, među kojima su i osnivači akademije profesori Narandžana Dala, Roberto Boli, Gari Lopasčuk, Bohuslav Ošdatal, Grant Pirs i Andrađ Varo. Na skupu će biti predstavljen 151 naučni apstrakt, od čega 73 usmena izlaganja, mnogobrojna onlajn predavanja i gotovo 60 postera.

Skup, čiji je organizator Medicinski fakultet Univerziteta u Banjaluci, u kulturnom centru ''Banski dvor'' svečano je otvorio ministar u Vladi RS za naučno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i
informaciono društvo Srđan Rajčević. Dekan Medicinskog fakulteta prof. dr Ranko Škrbić istakao je da je ovo sigurno jedna od najvećih konferencija koje je Banjaluka imala u ovom sastavu.

''Iskustva smo delom uzeli od kolega iz Kragujevca kada su ovakav skup organizovali pre dve godine u Vrnjačkoj Banji i otuda moja velika zahvalnost dekanu FMN u Kragujevcu prof. dr Vladimiru Jakovljeviću kao i prof. dr Draganu Đuriću sa Medicinskog fakulteta u Beogradu koji su promovisali naš region, Srbiju a sada i RS. Za nas, region i nauku u RS ovaj skup
znači mnogo. Mislim da će ovo biti jako korisno za sam Medicinski fakultet ali i čitav Univerzitet u Banjaluci i siguran sam da svi zajedno doprinosimo sticanju i iskustva i znanja'', rekao je Škrbić.

Pored vodećih imena iz oblasti kardiovaskularnih istraživanja iz Evrope i Severne Amerike učešće na ovom skupu uzeo je i veliki broj profesora i predavača iz Kanade, Češke, Mađarske, Srbije, BiH. Zapažen nastup, veliki broj stručnih izlaganja i postera imali su nastavnici i saradnici našeg Fakulteta, pre svega Katedre za fiziologiju i Centra za kardiovaskularna istraživanja. Dekan Fakulteta medicinskih nauka prof. dr Vladimir Jakovljević najpre ističe značaj skupova ove vrste naglašavajući da se na njima okupljaju najbolji stručnjaci kako bi svojim najnovijim istraživanjima, uz pomoć savremenih tehnologija, smanjili smrtnost od kardiovaskularnih bolesti. Prof. Jakovljević, koji je od početka deo organizacionog tima IACS pa i ovogodišnjeg kongresa, smatra da je ovo fantastična prilika da se grad Banjaluka, čitava RS i Medicinski fakultet prikažu u odličnom svetlu.

''Banjaluka je sigurno okupila krem de la krem svetske vaskularne i istraživačke medicine a ima potencijala da ti ljudi ponovo dođu ovde i da se veliki broj mladih istraživača poveže i stekne nova saznanja. Ja sam siguran da će Medicinski fakultet to iskoristi a mi im pružamo bezrezervnu podršku'', rekao je Jakovljević.

Dekan FMN komentarišući naše učešće na ovogodišnjim 7. susretima Evropske sekcije i 8. susretima Severnoameričke sekcije IACS naglašava da je jako ponosan na sve veći broj mladih koji se priključuju istraživačkim timovima našeg fakulteta i dodaje da mu je posebno drago što su pored prof. dr Vladimira Živkovića i doc. dr Ivana Srejovića i doc. dr Nevene Jeremić, među predavačima ovogodišnjeg skupa i doc. dr Jovana Jeremić i doc. dr Jovana Bradić kao i dr Nevena Draginić, saradnik u nastavi, koje su svoje poster prezentacije izložile kao predavanja jer ih je naučni odbor skupa prepoznao i njihove radove ocenio kao izuzetno interesantne i dobre. FMN se predstavio sa 20 radova čime je još pokazao da je naš Fakultet u kardiovaskularnoj fiziologiji, kardiovaskularnoj nauci, predkliničnoj, bazičnoj nauci Kragujevac lider u regionu.

Među glavnim temama ovogodišnjeg kongresa fiziologa su Covid 19 i kardiovaskularni sistem, napredak u istraživanju aritmija, kardioprotekcija u dijabetesu, molekularni mehanizmi i stres i mnoge druge.

 

Ostali naslovi

Noć u kojoj Beč postaje srpska bajka
Srpska ekonomija
Svetosavski bal u Beču održan je 6. februara u veličanstvenoj palati Hofburg, okupivši više od tri hiljade posetilaca iz Srbije, regiona i dijaspore. Ovaj prestižni događaj, koji decenijama predstavlja snažan simbol kulturnog identiteta, još jednom je potvrdio svoju ulogu mosta između tradicije i savremene umetnosti
Beč ulaže 149 miliona evra u kvalifikacije i obezbeđivanje stručne radne snage
Srpska ekonomija
U 2026. godini više od 41.600 Bečlija moći će da koristi ponude gradskog fonda za profesionalno usavršavanje. Istovremeno, više od 1.300 bečkih preduzeća dobiće podršku u obezbeđivanju stručne radne snage
Najvažnije izložbe u bečkim muzejima tokom 2026. godine
Srpska ekonomija
U 2026. godini nekoliko muzeja u glavnom gradu Austrije obeležava jubileje: Leopold muzej i čitava Muzejska četvrt (MuseumsQuartier) pune 25 godina, dok bečka Albertina slavi 250 godina postojanja. Pojedini muzeji će, nakon rekonstrukcija, tokom godine ponovo otvoriti vrata
Farmaceutska industrija dominira bečkim izvozom
Srpska ekonomija
Po prvi put farmaceutski proizvodi čine više od jedne trećine robnog izvoza Beča. Ukupan izvoz u Evropsku uniju (EU) se od pristupanja Austrije 1995. godine gotovo utrostručio, sa 7,5 milijardi na 20,8 milijardi evra
Mit o reciklaži – šta je zaista održivo
Srpska ekonomija
U Austriji se godišnje proda oko pet milijardi upakovanih pića, a izbor ambalaže ima ogroman uticaj na životnu sredinu. Povećanje stope reciklaže u Austriji uvođenjem kaucije za jednokratnu ambalažu jeste dobro za životnu sredinu, ali postoji i bolji put
Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.
Srpska ekonomija
Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen
Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)
Beč postavlja nove standarde: turizam bez barijera
Srpska ekonomija
Nedavno je u glavnom gradu Austrije održan prvi stručni kongres za zastupnike za pitanja pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Predstavljajući akcioni program „Pristupačnost“, Turistička organizacija Beča (WienTourismus) daje značajan doprinos gradskoj strategiji „Inkluzivni Beč 2030"
Inovativno rešenje za transport umetnina
Srpska ekonomija
Prilikom transporta umetničkih dela čak i najmanje vibracije mogu dovesti do trajnih oštećenja. Tim istraživača sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien), koji vodi profesor Štefan Jakubek, razvio je inovativno rešenje za transport koje štiti osetljive predmete od podrhtavanja i potresa