Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Vinsko putovanje kroz Mađarsku

Putopis
TO Madjarska
Piše: Ljiljana Staletović

Leto je, a pandemija virusa korona posustaje. Pakuju se koferi i turisti ponovo kreću u “osvajanje” sveta. Doživljaje s putovanja upotpunjuju muzika, lokalni specijaliteti i čaša dobrog vina. Naši susedi, Mađari, hvale se tradicijom proizvodnje vina dugom više od hiljadu godina, a u šest razvijenih vinskih regija, Gornjoj Panonskoj, Gornjoj Mađarskoj,Tokaju, Balatonu, Panonskoj i Dunavskoj regiji i čak 22 vinska distrikta.

“I neka tokajsko grožđe brzo sazre pod srebrnom kišom nektara”, peva mađarska himna.

Tokaj je oblast u Mađarskoj nadaleko čuvena po vinima i prvi vinski region na svetu označen kraljevskom uredbom iz 1737. godine. Vinorodna zemljišta Tokaja nalaze se od 2002. godine na UNESKO-voj listi svetske kulturne baštine. U ovode delu Mađarske, na njenom severoistoku, u 27 sela pod vinogradima je oko 6000 hektara.

Najslavnije mađarsko vino je Tokaji Aszu koje se proizvodi u vulkanskom tokajskom regionu. Veliki obožavaoci ovog prirodno slatkog vina, veoma složenog ukusa i prelepe ravnoteže rado su pili Luj XV, Petar Veliki i Betoven. Priča se da je Luj XIV, poznat kao Kralj Sunce opisao vino kao „vino kraljeva i kralj vina“. Proizvođač vina „Rojal Tokaj“ pokušava da oživi kraljevsku tradiciju ispijanja vina od strane kraljeva i poznavalaca i danas proizvodi desertno vino za koje kaže da je najskuplje vino na svetu, a čija jedna boca košta vrtoglavih 40 000 dolara.

Ovog jula, turisti se spremaju da posete Eger, sipmatičnu termalnu banju na severu Mađarske, gde se održava “Festival Egri Bikavér”. Vino „Bikova krv“ mnogi porede s onima u Burgundiji. Ovo vino pravi se sorte grožđa plava frankovka, a grad Šopron se smatra njenom. Plava frankovka je najrasprostranjenija sorta grožđa u Mađarskoj, koju Mađari zovu kekfrankoš. Za ovu popularnu vrstu grožđa vezuje se legenda da je dobila ima po novcu kojim su Napoleonovi vojnici plaćali za njega (plavi franci), a koji je bio mnogo cenjeniji od lokalne valute. Ipak, mnogo je verovatnije da je ime sorte nastalo od naziva nemačke regije Frankonija, odakle je stigla u Mađarsku.

Ako je Eger mađarska Burgundija, onda je Balaton Toskana. Posle jedrenja, bicikliranja, šetnjama uz obalu jezera ili veslanje u podzemnim pećinama Tapolce, prija čaša vina, bilo da je belo, crveno ili penušavo, pravljeno od grožđa iz okruga Badčonji, Zala, Nađ Šomlo…Tradicija pravljenja vina u Balatonu stara je duže od 2000 godina. Od penušavih vina izdvajamo Torley, nazvano po Jozefu Torleyu, rođen u Čantaviru, u opštini Subotica, koji je u XIX veku uspostavio jednu od najuspešnijih marki penušavih vina van regije Šampanj.

Putovanje nastavljamo ka Budimpešti, kroz romantičan i veoma živ krajolik iscrtan živopisnim brdima i vinogradima, prepun vinarija, koje krase Etjek, Pazmandu i Velence. Uz brojne festivale, najzanimljivi je tim bilding na kome kolege kuvaju razna jela uz stručno vođenje.

Polako, vraćamo se u Srbiju, na nekih četrdesetak kilometara od graničnog prelaza Batina i desetak severno od granice sa Hrvatskom. Pažnju privlači neobično brdo Villányi-Hegység ili planina Vilanji, koje pripada Panonskoj vinskoj regiji. Ovo mesto sa svega od 3.500 stanovnika, godišnje beleži više od 60.000 noćenja. Ovde se uživa i u vinskoj priči crvenih vina, naročito u vreme Gere Jazz Festival, hedonističkom spoju vina, hrane i muzike u idiličnom ambijentu istoimene vinarije.

Nadomak Vilanja, nalazi se “grad bez granica”, Pečuj. Katedrala, sinagoga, džamija, pravoslavna crkva, ranokšćanska nekropola i mauzolej iz četvrtog veka, kulturna četvrt Žolnai… Sve se to načičkalo jedno do drugoga u Pečuju.

Ostali naslovi

Najpoznatiji muzeji Beča 4. oktobra otvaraju vrata
Srpska ekonomija
U jednoj jedinoj noći doživite raznolikost i bogatstvo austrijske muzejske scene! Oko 650 muzeja širom Austrije 4. oktobra ponovo poziva na manifestaciju „Duga noć muzeja“. Po 25. put, u Beču će učestvovati brojni veliki i mali muzeji. Centralno mesto okupljanja biće Trg Marije Terezije. Tamo se mogu nabaviti ulaznice, brošure...
Normalna katastrofa u bečkoj Kući umetnosti
Srpska ekonomija
On hvata munje i juri oluje: Julius fon Bizmark (nem. Julius von Bismarck) u svojim radovima prikazuje odnos čoveka i prirode. Bečki muzej „Kuća umetnosti“ (nem. Kunst Haus Wien) posvećuje mu njegovu prvu veliku samostalnu izložbu u Austriji pod nazivom „Normalna katastrofa“
Cena zlata premašila 3.650 dolara
Srpska ekonomija
Cena zlata nastavila je svoj uzlazni trend tokom 2025. godine, dostigavši novi istorijski maksimum od 3.652 dolara. Kakav je vrtoglavi skok zabeležio žuti metal, svedoči podatak da je pre dve decenije njegova vrednost bila šest puta manja - svega 500 - 600 dolara
Weekend slavi 18. rođendan, zabava je zagarantovana
Srpska ekonomija
Dok su dani na Weekendu.18 rezervisani za predavanja, panele i rasprave s vodećim svetskim i regionalnim stručnjacima, noći tradicionalno pripadaju zabavi. Weekend je već godinama poznat po jedinstvenom spoju poslovnog networkinga i vrhunske muzike, a upravo su večernji programi ono šta festivalu daje posebnu energiju
U vreme krize oštrija kontrola troškova i digitalna transformacija odlučuju o opstanku firmi
Srpska ekonomija
Tradicionalna godišnja Horváth CxO studija, sprovedena među više od 130 izvršnih direktora CEE regiona, ovog puta prvi put je obuhvatila i značajno veći broj kompanija iz Srbije
Novo ponašanje mladih donosi promene noćnim lokalima u Beču
Srpska ekonomija
Godine 2019. u Beču je bilo oko 670 noćnih lokala, koji su ukupno ostvarivali prihod od oko milijardu evra. Tokom godina pandemije taj broj je pao na oko 600 lokala. Iako se situacija u međuvremenu donekle stabilizovala, razlika u odnosu na stanje pre pandemije je i dalje značajna
Bionauke – grana u usponu u Beču
Srpska ekonomija
U glavnom gradu Austrije poslednjih godina beleži se snažan rast u oblasti nauka o živim sistemima (bionauke). To potvrđuju rezultati najnovije studije, prema kojoj je godišnji promet porastao za 22 odsto u periodu od 2020. do 2023. godine, i dostigao 22,7 milijardi evra. Broj zaposlenih povećan je za osam odsto i sada prelazi 49.000 ljudi
Snabdevanje Beča vozilima bez emisije štetnih gasova
Srpska ekonomija
Nakon uspešnog završetka pilot-faze, bečki projekat „Zero Emission Transport" (ZET) će se dalje razvijati, najavio je predsednik Privredne komore Beča, Valter Ruk. U projektu koji je započeo u junu 2024. godine do sada su se 32 kompanije iz raznih privrednih grana obavezale da će na teritoriju 1. i 2. bečke opštine ulaziti vozilima koja neemituju štetne gasove
Kutije za izgubljeno-nađeno ubuduće sigurnije
Srpska ekonomija
Bečke kutije za nađene stvari na stotinu lokacija će biti zamenjene novim, koje između ostalog, imaju novu klapnu koja će otežati izvlačenje ubačenih predmeta. Crvene metalne kutije nalaze se u blizini opštinskih zgrada, policijskih stanica, pored gradske većnice i na svim bečkim deponijama
Bajka porodice Dukić postaje stvarnost
Srpska ekonomija
U skromnom domu u Obrenovcu, gde su snovi godinama ostajali nedostižni a nada se saplitala o stvarnost, porodica Dukić živi hrabro, uprkos svim životnim nedaćama. Život ih nije mazio, ali su ljubav, vera i međusobna podrška bile njihovo najveće bogatstvo. Ljiljana i njene ćerke Slavica, Iva i Katarina pripremaju se za trenutak koji će promeniti njihove živote