Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Nepromenjivost granica važan je evropski princip

Analiza samita na Brdu kod Kranja
Foto: Predsedništvo Srbije/Dimitrije Goll
Piše: Dragana Bokan

Proširenje Evropske unije na Zapadni Balkan jeste novi politički, bezbednosni i ekonomski interes EU, geopolitička nužnost, veliki politički preduslov za stabilnu, prosperitetnu i održivu budućnost Evrope, navodi se u Deklaraciji koju su usvojili lideri procesa Brdo-Brioni na samitu na Brdu kod Kranja.

Dobar sastanak i ono što je najvažnije i oko čega postoji konsenzus jeste da se ceo region nalazi na evropskom putu i da bi trebalo zajednički da radimo. Mnogo toga dobrog ima u zaključcima, a da li smo mogli oko svega da se dogovorimo, naravno da nismo. Mi smo podržali namere i želje drugih na Zapadnom Balkanu za otvaranjem datuma za pregovore i viznom liberalizacijom, rekao je nakon sastanka Aleksandar Vučić, predsednik Srbije.

Domaćin samita, slovenački predsednik Borut Pahor, povodom organizovanja samita , prošle nedelje razgovarao je sa Vjosom Osmani u Prištini, a sa predsednikom Vučićem u Beogradu.

Takođe, Pahor se istim povodom u septembru sastao sa makedonskim predsednikom Stevom Pendarovskim, a u martu sa članovima Predsedništva BiH, dok je pre dve nedelje odvojeno razgovarao sa Milom Đukanovićem i Iljir Metom.

Pahor je istakao da mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu mogu da budu očuvani jedino relativno brzim ulaskom svih zemalja regiona u Evropsku uniju i ukazao da je u procesu proširenja EU na Zapadni Balkan ključna geopolitička dimenzija.

-Predsednik Pahor se trudi, pred početak slovenačkog predsedavanja Evropskom unijom da stvori pretpostavke da se pitanje pristupanja Zapadnog Balkana postavi u fokus evropske politike. Slovenija želi organizovati samit o Zapadnom Balkanu, ali za to nema pretpostavki, jer nema napretka zemalja u pristupnom procesu, nema strategije deblokade pregovora Makedonije, što ih je stvorila Bugarska i nema konsenzusa o otvaranju pregovora s Albanijom - kaže za “Srpsku ekonomiju” Davor Gjenero, politički analitičar iz Zagreba.

On dodaje da je Pahorova ideja bila da se pokaže zajednička volja ovog prostora da se ubrza pristupni proces i da se zaustave međusobni sukobi i spusti nivo napete retorike.

I sam predsednik Vučić je izjavio posle sastanka da je bilo mnogo stvari oko kojih nisu saglasni lideri Zapadnog Balkana, ali da se Srbija oduvek zalaže za princip poštovanja nemenjanja granica priznatih od strane Ujedinjenih nacija.

-Dimitrij Rupel, bivši slovenački šef diplomatije, nedavno je napisao da je ključno da se na Balkanu ne razgovara o promeni granica, nego o deobi vlasti unutar tih granica. Pritom je primer Ohridskog sporazuma u Makedoniji apostrofirao kao jedan od retkih pozitivnih primera takve prakse, Nepromenjivost granica važan je evropski princip, na njemu je sazdan ceo sastav izgradnje trajnog mira nakon II svetskog rata. Ne priznati načelo nepromenjivosti granica, a govoriti o procesu evropeizacije, jednostavno je oksimoron. Bilo bi dobro da sve države u pristupnom procesu jasno naglase da uvažavaju temeljno načelo evropske integracije, načelo nepromenjivosti granica, iako je jasno da je ovo pitanje otvoreno zato što je slovenačkom evropskom renomeu naškodilo objavljivanje nonpapera koji se pripisivao slovenačkoj vladi, a u Sloveniji se tvrdi da je on falsifikat i da ne postoji. Kao što znate, taj se papir zasniva na ustupcima dvema ili trima velikodržavnim nacionalizmima i menjanju granica - objašnjava Gjenero.

U deklaraciji se posebno ističe značaj brzog proširenja EU na ceo region Zapadnog Balkana, a ne na pojedine države. Na pitanje koliko je zaista realno brzo primanje novih država- kandidata u EU, naš sagovornik ističe da ne vidi da će uskoro biti proširena evropska porodica, jer su ključne države EU - lokomotive Unije- Nemačka i Francuska rezervisane prema proširenju.

-Crna Gora je izgubila pregovarački momentum, a nova administracija nije posvećena evropskim reformama, nego zakonodavnim eksperimentima, poput promena Zakona u državnom tužilaštvu, nazaduje u razvoju načela zakonitosti i vladavine prava, Srbija ne sprovodi reforme vezane uz usvajanje Acquisa, tako da je pregovarački proces u blokadi. S druge strane, unutar EU nema volje za proširenje i prevladava uverenje da se EU najpre mora sama iznutra reformisati, i tek onda primati nove članice. Iako neke države zagovaraju vraćanje politike proširenja u fokus (Mađarska, Slovenija, Austrija, Češka, Slovačka, Hrvatska), one su u manjini, a najmoćniji evropski severozapad (Benelux, Holandija, Danska, Švedska), ali i ključne države EU, lokomotiva Unije, Nemačka i Francuska, rezervisane su prema proširenju- zaključio je Davor Gjenero.

Na samitu su učestvovali i predsednik Hrvatske Zoran Milanović, predsednik Crne Gore Milo Đukanović, prvi čovek Severne Makedonije Stevo Pendarovski, lider Albanije Iljir Meta, članovi Predsedništva BiH i predsednica tzv. Kosova Vjosa Osmani.

Inicijativa Brdo-Brioni je zajednička slovenačko-hrvatska inicijativa, pokrenuta 2010. godine, u nastojanju da poveća poverenje između zemalja u regionu i pomogne im da se pridruže EU.

Samit procesa Brdo-Brioni prvobitno je bio planiran za prošlu godinu, da bi se poklopio sa 10. godišnjicom inicijative, ali je dva puta odložen zbog pandemije korona virusa.

Ostali naslovi

Snabdevanje Beča vozilima bez emisije štetnih gasova
Srpska ekonomija
Nakon uspešnog završetka pilot-faze, bečki projekat „Zero Emission Transport" (ZET) će se dalje razvijati, najavio je predsednik Privredne komore Beča, Valter Ruk. U projektu koji je započeo u junu 2024. godine do sada su se 32 kompanije iz raznih privrednih grana obavezale da će na teritoriju 1. i 2. bečke opštine ulaziti vozilima koja neemituju štetne gasove
Kutije za izgubljeno-nađeno ubuduće sigurnije
Srpska ekonomija
Bečke kutije za nađene stvari na stotinu lokacija će biti zamenjene novim, koje između ostalog, imaju novu klapnu koja će otežati izvlačenje ubačenih predmeta. Crvene metalne kutije nalaze se u blizini opštinskih zgrada, policijskih stanica, pored gradske većnice i na svim bečkim deponijama
Bajka porodice Dukić postaje stvarnost
Srpska ekonomija
U skromnom domu u Obrenovcu, gde su snovi godinama ostajali nedostižni a nada se saplitala o stvarnost, porodica Dukić živi hrabro, uprkos svim životnim nedaćama. Život ih nije mazio, ali su ljubav, vera i međusobna podrška bile njihovo najveće bogatstvo. Ljiljana i njene ćerke Slavica, Iva i Katarina pripremaju se za trenutak koji će promeniti njihove živote
Koncerti u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Koncerti planirani za 2025. godinu u glavnom gradu Austrije donose nekoliko posebnih nastupa među kojima su gostovanje američke superzvezde Bili Ajliš u junu i nastup grupe Gans en rouziz u julu. Na samom početku godine planirana su dva koncerta američkog pank-benda, Dropkick Murphys, u Gasometru (14. i 15. februara)
Nova platforma ViennaBusiness
Srpska ekonomija
Grad Beč sve više ulaže u međunarodno pozicioniranje u oblasti ekonomije. Platformu „ViennaBusiness“, koja je pokrenuta 2024. godine, Grad Beč je namenio međunarodnoj ciljnoj grupi i tu obrađuje ključne teme vezane za ekonomiju, život i održivost u Beču. Prema preliminarnim podacima, 2024. godine Beč je privukao 15 odsto više stranih firmi nego prethodne godine
Najvažniji događaji u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Glavni grad Austrije pripremio je brojne događaje koji će obeležiti dolazeću 2025. godinu. Na programu su kako tradicionalne, tako i nove manifestacije – od klizališta „Bečki ledeni san“ (Wiener Eistraum) preko festivala na Dunavskom ostrvu „Donauinselfest“ i muzičkog Filmskog festivala na trgu ispred gradske većnice, pa sve do velikih izložbi
Kako migracije oblikuju razvoj
Srpska ekonomija
Dok milioni ljudi prelaze granice usled prinudnih okolnosti, poput ratnih sukoba, ili u potrazi za boljim mogućnostima, zemlje širom sveta traže balans između humanosti, ekonomske koristi, društvene stabilnosti i bezbednosti. Na Balkanu, gde migracije imaju duboke korene u političkim i ekonomskim uslovima, one nisu samo izazov – već i prilika za transformaciju
Barometar straha: Čega se Srbi najviše plaše?
Srpska ekonomija
Najnovija studija CEPER-a, sprovedena u 12 zemalja širom regiona, Barometar straha 2024, otkriva najveće brige stanovništva Centralne Evrope. Najveću zabrinutost izazivaju klimatske promene i globalno zagrevanje – ova pitanja identifikovana su kao najzabrinjavajuća u četiri zemlje: Mađarskoj (3,55), Hrvatskoj (3,18), Srbiji (3,13), kao i u Crnoj Gori (2,75)
Beč u znaku Svetosavskog bala i humanosti
Srpska ekonomija
Svetosavski bal, smotra elegancije i tradicije u organizaciji udruženja „Srpski centar“, otvara vrata Hofburške palate, gde se prošlost i sadašnjost prepliću u noći ispunjenoj glamuroznim prizorima i nezaboravnim trenucima. U prefinjenim salama, okupljaju se dame u raskošnim haljinama i gospoda u frakovima
Beč nudi kulturne sadržaje za osobe sa demencijom
Srpska ekonomija
mnogim bečkim muzejima organizuju se obilasci i radionice prilagođeni osobama sa demencijom. Oboleli mogu u sigurnom okruženju da dožive nova iskustva i da se podsete na prošla. Kroz specijalno razvijene kurseve, ture i koncepte razgovora, organizatori žele da unaprede samostalnost osoba sa demencijom