Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Svaka četvrta mlada osoba na Zapadnom Balkanu u riziku od siromaštva

Indeks participacije mladih za 2020 godinu
Foto: Fondacija Divac
Srpska ekonomija

Svaka četvrta mlada osoba u Albaniji, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj je u riziku od siromaštva a među mladima koje su bez posla ili van obrazovnog sistema više je devojaka nego mladića u svim zemljama. Mladi u ovim zemljama manje učestvuju u političkom životu nego pre nekoliko godina a stopa nezaposlenosti je značajno porasla u Crnoj Gori i u Severnoj Makedoniji, gde i do trećine mladih ljudi nema posao.

Ovo su zaključci najnovijeg Indeksa participacije mladih za 2020 godinu (Youth Participation Index 2020), koji Omladinski hab Zapadnog Balkana i Turske objavljuje petu godinu zaredom. Ovaj dokument je, sredinom ove nedelje, predstavljen na godišnjem forumu Omladinskog haba održanom u Tirani.

Indeks participacije mladih meri učešće mladih ljudi u političkoj, ekonomskoj i socijalnoj sferi javnog života tako što ukršta brojne statističke podatke a potom izvlači jedinstveni indeks. Kad je reč o politici, Srbija ima najviši indeks – 4.44 a najniži Turska – 2.77. Ipak, za razumevanje ovog podatka treba uzeti u obzir da nijedna od ovih pet zemalja nema nijednog ministra mlađeg od 30 godina, što ranijih godina nije bio slučaj. Srbija, pak, ima najveći procenat mladih poslanika u parlamentu u odnosu na druge zemlje. Ubedljivo najniže rezultate u sferi politike u ovom slučaju ima Turska. Podaci, takođe, ukazuju da je neophodno unaprediti kanale komunikacije sa mladima i mehanizme za učešće mladih u svim zemljama.

Indeks ekonomske participacije mladih najviše se oslanja na podatke o stopi nezaposlenosti koja je, nažalost, nakon nekoliko godina uzastopnog padanja u svim zemljama, tokom 2020. ipak u porastu. U Albaniji, Srbiji i Turskoj stopa nezaposlenosti je oko 21 odsto dok je u Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji ona već oko 30 odsto.

Ono što najviše zabrinjava predstavnike Omladinskog haba je podatak da u svim zemljama raste broj mladih ljudi koji se svrstavaju u tzv. NEET kategoriju. Reč je o mladima koji nisu ni u procesu školovanja, niti imaju posao niti su na nekim neformalnim obukama i prekvalifikacijama. Albanija, Crna Gora i Severna Makedonija imaju značajan broj mladih u ovoj kategoriji, u proseku u tu grupu spada četvrtina mladih ljudi. Srbija i Turska stoje nešto bolje i u ovim zemljama je petina mladih u NEET kategoriji (Turska 21 a Srbija 18 odsto). U svim zemljama, međutim, više je devojaka u NEET kategoriji nego mladića što ukazuje na dominaciju rodne neravnopravnosti u ovim zemljama.

„Mladi ljudi su u veoma teškom položaju kada je zapošljavanje u pitanju, posebno ako dolaze iz ugroženih kategorija. Za rešavanje problema nezaposlenosti mladih neophodna je međusektorska saradnja. Posebno su ugroženi mladi koji pripadaju NEET kategoriji, koje najpre moramo da informišemo o njihovim pravima i mogućnostima, ali i da im ponudimo konkretnu podršku“, rekla je Ana Košel, direktorka Fondacije Ana i Vlade Divac na ovom forumu, koja je jedan od osnivača Omladinskog haba Zapadnog Balkana i Turske.

Kad je reč o socijalnom aspektu učešća mladih ljudi u javnom životu naglašeno je da ga je teško pratiti, jer nema dovoljno adekvatnih podataka. Ovaj aspekt bi trebalo da nam da bolju sliku o socijalnom statusu mladih ljudi. Na osnovu podataka koje je bilo moguće prikupiti i ukrstiti izdvaja se nekoliko zaključaka: svaka četvrta mlada osoba u ovim zemljama je u riziku od siromaštva, svaki četvrti zatvorenik/zatvorenica u Srbiji i u Crnoj Gori imaju manje od 30 godina i izuzetno je nizak procenat mladih koji učestvuju u neformalnim oblicima obrazovanja.

Indeks participacije mladih je jedinstveni metod merenja aktivnosti i učešća devojaka i mladića ispod 30 godina u javnom životu koji se realizuje samo na teritoriji Albanije, Crne Gore, Severne Makedonije, Srbije i Turske. Rad Omladinskog haba Zapadnog Balkana i Turske, kao i ovaj već petogodišnji projekat, podržava Evropska komisija.

Ostali naslovi

Snaga institucije
Srpska ekonomija
Više od 200 koleginica iz RGZ-a iz cele Srbije zajedno na Ohridskom jezeru. Na ovom zajedničkom putovanju, u organizaciji Geosindikata povodom 8. marta, okupili su se zaposleni iz više gradova Srbije – još jednom pokazujući koliko su zajedništvo, kolegijalnost i međusobno poštovanje važan deo naše institucije
Fokus na daleka tržišta
Srpska ekonomija
Međunarodni vazdušni saobraćaj je ključni pokretač turističke i kongresne privrede glavnog grada Austrije. Ukupno 83 odsto noćenja u Beču ostvaruju gosti iz inostranstva, a 39 odsto gostiju u Beč dolazi avionom. Za kongresnu destinaciju globalna dostupnost je posebno važna, 84 odsto kongresnih gostiju dolazi avionom
Noć u kojoj Beč postaje srpska bajka
Srpska ekonomija
Svetosavski bal u Beču održan je 6. februara u veličanstvenoj palati Hofburg, okupivši više od tri hiljade posetilaca iz Srbije, regiona i dijaspore. Ovaj prestižni događaj, koji decenijama predstavlja snažan simbol kulturnog identiteta, još jednom je potvrdio svoju ulogu mosta između tradicije i savremene umetnosti
Beč ulaže 149 miliona evra u kvalifikacije i obezbeđivanje stručne radne snage
Srpska ekonomija
U 2026. godini više od 41.600 Bečlija moći će da koristi ponude gradskog fonda za profesionalno usavršavanje. Istovremeno, više od 1.300 bečkih preduzeća dobiće podršku u obezbeđivanju stručne radne snage
Najvažnije izložbe u bečkim muzejima tokom 2026. godine
Srpska ekonomija
U 2026. godini nekoliko muzeja u glavnom gradu Austrije obeležava jubileje: Leopold muzej i čitava Muzejska četvrt (MuseumsQuartier) pune 25 godina, dok bečka Albertina slavi 250 godina postojanja. Pojedini muzeji će, nakon rekonstrukcija, tokom godine ponovo otvoriti vrata
Farmaceutska industrija dominira bečkim izvozom
Srpska ekonomija
Po prvi put farmaceutski proizvodi čine više od jedne trećine robnog izvoza Beča. Ukupan izvoz u Evropsku uniju (EU) se od pristupanja Austrije 1995. godine gotovo utrostručio, sa 7,5 milijardi na 20,8 milijardi evra
Mit o reciklaži – šta je zaista održivo
Srpska ekonomija
U Austriji se godišnje proda oko pet milijardi upakovanih pića, a izbor ambalaže ima ogroman uticaj na životnu sredinu. Povećanje stope reciklaže u Austriji uvođenjem kaucije za jednokratnu ambalažu jeste dobro za životnu sredinu, ali postoji i bolji put
Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.
Srpska ekonomija
Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen
Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)