Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Za 37 najuspešnijih projekata dualnog obrazovanja 14,5 miliona evra

Aktivnosti Regionalnog Challenge Fonda
Srpska ekonomija

Regionalni Challenge Fond (RCF) je od februara do aprila ove godine imao otvoren konkurs i primio 205 prijava konzorcijuma sastavljenih od institucija za stručno obrazovanje i kompanija iz svih ekonomija zapadnog Balkana. U uži izbor je ušlo 66 konzorcijuma, koji su pozvani da pripreme detaljne predloge projekata. Pored toga, odlukom Izborne komisije o dodeli sredstava za prvi konkurs za finansiranje je predloženo 37 najuspešnijih projekata i za ovaj poziv je izdvojeno čak 14,5 miliona evra.

„Misija Fonda i ovog projekta je bila da se unapredi kvalitet i značaj stručnog obrazovanja i obuke kroz finansiranje ulaganja u opremu i infrastrukturu za odabrane projekte dualnog ili kooperativnog obrazovanja, koji se sprovode u okviru partnerstava između ustanova za stručnu obuku i kompanija. Izuzetno nam je drago što je toliko mnogo kandidata poslalo svoje prijave i što možemo da stanemo iza više od 35 uspešnih projekata. Nastavićemo sa drugim konkursom početkom 2022. godine i radujemo se što možemo da pružimo podršku u ovoj važnoj oblasti“, izjavio je ovim povodom Frider Vurman, vođa Jedinice za upravljanje Fondom RCF-a, na Prvoj godišnjoj regionalnoj konferenciji, na kojoj su saopšteni rezultati i iskustvo iz regionalnog konkursa za podršku investicijama u kooperativnu obuku. 

Regionalni Challenge Fond (RCF) predstavlja program za finansiranje u cilju unapređenja mogućnosti zapošljavanja mladih. Ovaj program podstiče konkurentnost kompanija sa zapadnog Balkana kroz finansiranje ulaganja u opremu i infrastrukturu za odabrane projekte dualnog obrazovanja koji se sprovode u okviru partnerstava između institucija za stručnu obuku i kompanija. Sredstva se dodeljuju na osnovu regionalnog konkursa.

„Regionalni Challenge Fond (RCF) doprinosi regionalnoj integraciji i mogućnostima za ekonomski rast. Govorimo o stvaranju održivih i pravednih mogućnosti da mladi uzmu svoju budućnost u svoje ruke, naročito mlade žene. RCF je naš veoma značajan program. Već u prvim mesecima implementacije uspeli smo da okupimo privatni sektor i ustanove za stručno obrazovanje, a korist su prepoznale obe strane. Stoga mi je drago da najavljujem da smo uspeli da mobilišemo dodatnih 13,5 miliona evra za grantove, što našu podršku dovodi do iznosa od 33,5 miliona evra“ – naglasio je Santiago Alonso Rodrigues, šef odeljenja za Jugoistočnu i Istočnu Evropu, Južni Kavkaz, Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ).

Klaus-Martin Müller, direktor za Jugoistočnu Evropu i Tursku KfW Nemačke razvojne banke, izjavio je: „Često vidimo da nije tako lako motivisati privatni sektor da se aktivno uključi u stručne obuke. Mnogo razmišljamo o razvoju koncepata i pristupa. Veoma smo srećni što smo sada sa RCF-om uspeli da motivišemo privatni sektor da se bavi stručnim obrazovanjem i obukama i udruži se sa stručnim školama u podnošenju predloga. Ovaj uspeh prevazilazi očekivanja koja smo imali“.

RCF prepoznaje i tri dodatna aspekta koji se odnose na sve sektore privrede i zemlje i njihov potencijal za razvoj veština koje odgovaraju tržištu rada u skladu sa aktuelnim inicijativama: zelenu tranziciju, regionalnu integraciju i digitalizaciju. U okviru panela o potencijalima za razvoj zelenog stručnog obrazovanja, Dušan Stokić, rukovodilac Centra za životnu sredinu, tehničke propise, kvalitet i društvenu odgovornost Privredne komore Srbije, izjavio je sledeće: “Energetska i zelena tranzicija su još na dva koloseka i njihovo udruživanje jedan je od najvećih izazova za poslovnu zajednicu. Potrebno je da se nova znanja i nova veštine uključe u obrazovni sistem, jer postojeći nivo ovog uvezivanja nije dovoljan. Verujem da će glavni uspeh biti u kreiranju potpuno novih radnih mesta, kao npr. merenje emisije gasova koji izrokuju efekat staklene bašte, farmeri u održivoj poljoprivredi, tehničar za popravku kućnih aparata, operater na biogasnom postrojenju i slično. Treba da prikupimo još informacija o potrebama kompanija od obrazovnog sistema i to je ključno za razvoj zelenih radnih mesta u budućnosti”.

Prva godišnja konferencija je okupila zvaničnike i stručnjake iz EU, državnih institucija i organizacija aktivnih na polju stručnog obrazovanja i obuke, privrednih komora, međunarodnih i regionalnih organizacija, kompanija i organizacija civilnog društva.

Ostali naslovi

Snaga institucije
Srpska ekonomija
Više od 200 koleginica iz RGZ-a iz cele Srbije zajedno na Ohridskom jezeru. Na ovom zajedničkom putovanju, u organizaciji Geosindikata povodom 8. marta, okupili su se zaposleni iz više gradova Srbije – još jednom pokazujući koliko su zajedništvo, kolegijalnost i međusobno poštovanje važan deo naše institucije
Fokus na daleka tržišta
Srpska ekonomija
Međunarodni vazdušni saobraćaj je ključni pokretač turističke i kongresne privrede glavnog grada Austrije. Ukupno 83 odsto noćenja u Beču ostvaruju gosti iz inostranstva, a 39 odsto gostiju u Beč dolazi avionom. Za kongresnu destinaciju globalna dostupnost je posebno važna, 84 odsto kongresnih gostiju dolazi avionom
Noć u kojoj Beč postaje srpska bajka
Srpska ekonomija
Svetosavski bal u Beču održan je 6. februara u veličanstvenoj palati Hofburg, okupivši više od tri hiljade posetilaca iz Srbije, regiona i dijaspore. Ovaj prestižni događaj, koji decenijama predstavlja snažan simbol kulturnog identiteta, još jednom je potvrdio svoju ulogu mosta između tradicije i savremene umetnosti
Beč ulaže 149 miliona evra u kvalifikacije i obezbeđivanje stručne radne snage
Srpska ekonomija
U 2026. godini više od 41.600 Bečlija moći će da koristi ponude gradskog fonda za profesionalno usavršavanje. Istovremeno, više od 1.300 bečkih preduzeća dobiće podršku u obezbeđivanju stručne radne snage
Najvažnije izložbe u bečkim muzejima tokom 2026. godine
Srpska ekonomija
U 2026. godini nekoliko muzeja u glavnom gradu Austrije obeležava jubileje: Leopold muzej i čitava Muzejska četvrt (MuseumsQuartier) pune 25 godina, dok bečka Albertina slavi 250 godina postojanja. Pojedini muzeji će, nakon rekonstrukcija, tokom godine ponovo otvoriti vrata
Farmaceutska industrija dominira bečkim izvozom
Srpska ekonomija
Po prvi put farmaceutski proizvodi čine više od jedne trećine robnog izvoza Beča. Ukupan izvoz u Evropsku uniju (EU) se od pristupanja Austrije 1995. godine gotovo utrostručio, sa 7,5 milijardi na 20,8 milijardi evra
Mit o reciklaži – šta je zaista održivo
Srpska ekonomija
U Austriji se godišnje proda oko pet milijardi upakovanih pića, a izbor ambalaže ima ogroman uticaj na životnu sredinu. Povećanje stope reciklaže u Austriji uvođenjem kaucije za jednokratnu ambalažu jeste dobro za životnu sredinu, ali postoji i bolji put
Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.
Srpska ekonomija
Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen
Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)