Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

STAVI PRST U MORE

Preko zaleđenog mosta
Piše: Miljenko Jergović

Nije problem u onih nekoliko mladića s teleskopskim palicama i noževima, huligana i možebitnih neonacista i mladih ustaša, koji su napali vaterpoliste Crvene zvezde dok su na splitskoj rivi u miru subotnjeg podneva sjedili ispred kafića. Takvi stasavaju diljem Europe i svijeta, u Siriji i Iraku osnivaju Islamsku državu, te stranim novinarima i humanitarcima odsijecaju glave, u Njemačkoj presreću migrante i slučajne prolaznike tamnije puti, prebijaju ih i bodu noževima, u Danskoj i u Italiji postaju zastupnici u parlamentu i ministri, u Kruševcu metalnim bokserom tuku najbolje igrače lokalnog kluba, koji su nekim slučajem Afrikanci… I svi su oni isto pleme, isti rod, pripadnici jedne već povelike zajednice bezosjećajnih, okrutnih i agresivnih, koja u ime iste, ujedinjujuće ideje hrli u budućnost: prebiti, uništiti, poniziti i izolirati sve koji pripadaju manjini. Što je manjina sitnija i neuočljivija, to njihova akcija ima više smisla. A teško je i zamisliti nezaštićeniju i nevjerojatniju manjinu od trojice zvezdaša na splitskoj rivi.

Jedan od te trojice je pred napadačima bježao ravno u more. To ima smisla. Uzrečica kaže da je dovoljno da staviš prst u more i već si povezan sa cijelim svijetom. Zato, vjeruju Mediteranci, mala i velika primorska mjesta ne mogu biti selende, kasabe i palanke. Pa je golman Aleksandro Kralj, i sam Mediteranac, iz mračne balkanske selendre u kojoj 365 dana u godini smrkava, a nijednom ne svanjiva, u kakvu se jednom davno pretvorio Split, spašavao bijegom u more, bijegom u civilizirani svijet. Ali onda se iz metafore i uzrečice morao vratiti u stvarnost i na obalu.

I tu je nastao stvarni, originalni, veliki problem, onaj problem po kojem se Split razlikuje od ostatka Europe i svijeta, gdje također neki domoljubno orijentirani huligani - jer svaki je huligan domoljub, bogoljub i patriot - mlate ljude, odsijecaju im glave, protjeruju ih iz zemlje. Naime, riva je bila prepuna ljudi, koji nisu lično ni kolektivno imali ništa protiv trojice zvezdaša, ama ne bi ih ružno ni pogledali, ali kada je Aleksandro Kralj htio izaći van iz svoje mediteranske metafore u splitsku i hrvatsku stvarnost, oni su se pravili kao da ga nema. Nikoga da mu ruku pruži.

Ti ljudi, stotine njih, koji predstavljaju savršeno vjerodostojan statistički uzorak današnjeg (i ne samo današnjeg) Splita, naprosto se ne bi usudili pružiti ruku čovjeku koji se utapa. Svakoga od njih nekoliko stotina strah je da ga netko ne vidi kako pomaže zvezdašu, a ustvari Srbinu. Da je sam, da nema drugih koji ga gledaju, svaki od njih pomogao bi tom zvezdašu, a ustvari Srbinu. Pomogao bi mu iz barem dva razloga: zato da umiri vlastitu savjest, zato što želi ispasti čovjek u očima čovjeka koji je u nevolji. A možda i iz trećeg i četvrtog razloga: zato što protiv zvezdaša nema ništa, oni ga čak podsjećaju na neka ljepša vremena u vlastitome životu, zato što ni protiv Srba nema ništa. Ali šta će ako netko sa strane vidi da on nema ništa protiv Srba? Valja i sutra živjeti u Splitu.

Tim ljudima koji nisu pomogli Aleksandru Kralju događa se nešto strašno. Ne bih volio biti na njihovom mjestu, u njihovoj duši.

Na televizijskom snimku se, međutim, vide i jedna djevojka i jedan mladić. Njih nije briga. Čovjeka pokušavaju izvući iz mora. Takvi na kraju spašavaju svijet. I obično ih je dvoje. Na njih će se pozivati unuci ravnodušnih kada jednoga dalekog dana u školi opet budu učili o patriotizmu.

Ostali naslovi

Crnjanski protiv Sondermajera – rijaliti iz doba čarlstona
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Nedavna poseta nemačkog kancelara Beogradu i najnovija poseta prvog čoveka Francuske našoj prestonici nanovo su podstakle deo naše javnosti da se bavi pitanjem izbora naše konkretnije orijentacije u okviru zajednice evropskih naroda
Silazak sa čarobnog brega
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Bog Mars iz decenije nakon sklapanja starinskog Versajskog sporazuma, danas kao da dobija svoju prilično vernu reinkarnaciju. Osionost pobednika i nenamireni geopolitički računi sada – posle Hladnog rata (slično stanju posle Prvog svetskog rata) kolevka su tog njegovog ,,ponovnog utelovljenja’’
Nevidljivi šavovi istorije
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Ko na brdu ,,ak’ i malo stoji’’ više vidi od onog koji stoji u njegovom podnožju. Reči našeg velikog pesnika shvatamo, svakako, kao alegoriju. Rečeno ,,brdo’’ ne mora nužno biti nekakva markantna tačka u prostoru. Ono može predstavljati i komotnu vremensku distancu sa koje i osrednja pamet može da dokuči šta se ,,iza brda valja’’
Maskenbal na ringišpilu
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Kao otac danas poznatijeg Slobodana Jovanovića, Vladimir Jovanović jedan je iz reda ,,žrtava’’ ostvarenog naloga starih Grka, koji glasi: budi veći od svoga oca. Mesto profesora političke ekonomije na beogradskoj Velikoj školi nije bilo dovoljno da se ispuni jedna izuzetna sudbina
Čuvarkuća
Piše: Vesna Zdravković
Pored Vaskrsa četvrti mesec 2023. opisala bih ovako - Aprilili, ekonomska otpornost i održivi kreditni rejting, eAgrar, vino „Otvorenog Balkana“. April su obeležili i Dani Beograda izmešani sa novim sistemom javnog prevoza i tradicionalnim maratonom. Sve to podvučeno čeličnim krilima naše armije
Prolećna statistika, cveće i sećanja
Piše: Vesna Zdravković
Dok se temperatura koleba i ide gore-dole mart sumira brojke o BDP-u i inflaciji, analiziraju se rezultati tridesetog jubilarnog Kopaonik biznis foruma, penzioneri dobijaju penzionersku karticu, poljoprivrednici eAgrar. Prebrojava se u martu koliko je prošle godine obavljeno kupoprodaja na tržištu nepokretnosti, otvorena je tradicionalno nautička sezona, a Beograđani su dobili jedinstveni servisni centar
Jezičke začkoljice
Piše: Vesna Zdravković
Jezik je hranitelj naroda i dok ga negujemo dotle živi i narod, rekao je Vuk Stefanović Karadžić čijih sam se reči prisetila povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika koji se obeležava u februaru
Januarski buđelar
Piše: Vesna Zdravković
Januar 2023. godine protekao je uobičajeno. Praznovalo se i do deset dana, pa onda su se slavile slave, a đaci su bili na zimskom raspustu. Ipak uz praznično-novogodišnje raspoloženje ostao je onaj stari osećaj “nikad kraja januaru”. Naravno, za većinu građana u Srbiji odužio se januar kada je reč o finansijama. Ispraznio se buđelar
Okrećemo novi list
Piše: Vesna Zdravković
Izlistali smo kalendar i celu 2022. godinu. Bacamo list po list i želimo da bude bolje
Restauracija
Piše: Vesna Zdravković
Novembar mesec ove godine odlazi u znaku po ko zna koji put preispitivanog vaspitno-obrazovnog procesa, projekcija republičkog budžeta, energetskih ušteda, manje kupoprodaje stanova čije cene ne padaju. Bila je obnova gradskog prevoza u Beogradu, a tradicionalno održane su kulturno-sajamske manifestacije. I prvi put svetsko prvenstvo u fudbalu u zimskom periodu