Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kontekst stagnacije

Foto: Miloš Nikolić
Piše: prof. dr Nikola Samarđić

Osnovni uslovi ubrzanja ekonomskog rasta i unapređenja ekonomske strukture (tranzicija ka visokim tehnologijama i sofisticiranijim uslugama) bili bi sledeći: regionalna saradnja i evropska integracija, demokratske i efikasne državne institucije, vladavina prava, razvijena saobraćajna infrastruktura i kvalitetna radna snaga. Navedeni parametri i dalje su izrazito nepovoljni. Srbija je u konstantno lošim odnosima sa svim bivšim jugoslovenskim susedima, osim s korumpiranom i sve otvorenije kriminalnom Vladom Republike Srpske. Odnosi s Mađarskom podređeni su kineskim ekonomskim i ruskim strateškim interesima. Odnosi s Bugarskom i Rumunijom u ekonomskoj sferi manje su relevantni.

Evropska integracija stagnira zbog neusklađene spoljne politike i zaostajanja u oblasti vladavine prava i bezbednosti, ali i nepostojanja liderstva koje bi, na obema stranama, i u Briselu i u Beogradu, bilo u stanju da realizuje integraciju Zapadnog Balkana, koja je takođe u obostranom političkom, strateškom i ekonomskom interesu. Putna mreža na osnovnim pravcima nije dovršena i prepuštena je korupciji i nekompetentnom državnom upravljanju. Železnička mreža žrtvovana je političkim aranžmanima s Rusijom, dok se kineska državno-partijska preduzeća dovode u povlašćen položaj kako bi se iz istih izvora, preplaćivanjem infrastrukturnih radova, finansirali gubitaši (Smederevo, Bor), bez izgleda da se u takvim posrednim paradržavnim investicijama, osim kupovine socijalnog mira i političke podrške, za srpsku ekonomiju ostvari jasan i dugoročan input. Kvalitetna radna snaga koristi novu etapu rasta u EU i potražnje za radnom snagom kako bi se iselila u prosperitetnije ekonomije i društva oslobođena svakodnevnih institucionalnih, medijskih ili mafijaških pritisaka, i histerije koju generišu iracionalna politička pitanja (Kosovo, korupcija, skandali, medijski teror).

Ostali naslovi

Statistika boga Marsa
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Vesti konačno nude nešto više optimizma. U Evropi se sve češće govori o investiranju u odbrambenu industriju, koje će stvoriti ,,dobra radna mesta’’. Sve što se dešava (i što bi moglo da se desi) na raznim tačkama, od istoka Evrope do Pacifika, utiče na rast vojnih budžeta
UN80: Uspesi kao temelj nade za bolju budućnost
Autorski tekst Filemona Janga, predsednika 79. zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija
Ovog meseca, navršava se osamdeset godina otkad je u San Francisku potpisana Povelja Ujedinjenih nacija, stavljajući tačku na decenije ratova i donoseći nadu u bolju budućnost. Već osamdeset godina, Ujedinjene nacije su tu kao najviši izraz naše nade u međunarodnu saradnju i kao najpotpunije otelotvorenje naših težnji da okončamo „pošast rata"
Najdrečavija među obojenim revolucijama
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Rusija pre sto i kusur godina. Još uvek je vrlo rasprostranjena slika dotrajale pravoslavne carevine koja sa pozamašnim feudalnim bagažom nastavlja (sa slabim uspehom) da se uključuje u tokove novog industrijskog sveta. Ipak, potpuno verodostojna slika Rusije s početka dvadesetog veka ne može stati u ram njene stereotipne slike iz pomenutog perioda
Pravo na privatnost - tvoje pravo na slobodu
Piše: Damjan Mileusnić
U današnjem digitalnom svetu, usled ubrzanog razvoja tehnologije, kada je pristup podacima lakši nego ikada, zaštita privatnosti postaje ključna kako bi se osigurala sloboda, sigurnost i dostojanstvo građana
Kalajisanje fukujamsko
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Pobedio je Donald Tramp! A ljudi prolaze Petom avenijom i Terazijama kao da se nije desilo da je pobedio Donald Tramp. Fraza da ,,život teče dalje’’ glupava je nesumnjivo. A da život ,,zaista’’ teče dalje, to nije ni za nijansu mudrije od te blentave fraze. I tako, ljudi teku Petom avenijom i Terazijama ,,zaista dalje’’, kao da Donald Tramp nije pobedio
Crnjanski protiv Sondermajera – rijaliti iz doba čarlstona
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Nedavna poseta nemačkog kancelara Beogradu i najnovija poseta prvog čoveka Francuske našoj prestonici nanovo su podstakle deo naše javnosti da se bavi pitanjem izbora naše konkretnije orijentacije u okviru zajednice evropskih naroda
Silazak sa čarobnog brega
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Bog Mars iz decenije nakon sklapanja starinskog Versajskog sporazuma, danas kao da dobija svoju prilično vernu reinkarnaciju. Osionost pobednika i nenamireni geopolitički računi sada – posle Hladnog rata (slično stanju posle Prvog svetskog rata) kolevka su tog njegovog ,,ponovnog utelovljenja’’
Nevidljivi šavovi istorije
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Ko na brdu ,,ak’ i malo stoji’’ više vidi od onog koji stoji u njegovom podnožju. Reči našeg velikog pesnika shvatamo, svakako, kao alegoriju. Rečeno ,,brdo’’ ne mora nužno biti nekakva markantna tačka u prostoru. Ono može predstavljati i komotnu vremensku distancu sa koje i osrednja pamet može da dokuči šta se ,,iza brda valja’’
Maskenbal na ringišpilu
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Kao otac danas poznatijeg Slobodana Jovanovića, Vladimir Jovanović jedan je iz reda ,,žrtava’’ ostvarenog naloga starih Grka, koji glasi: budi veći od svoga oca. Mesto profesora političke ekonomije na beogradskoj Velikoj školi nije bilo dovoljno da se ispuni jedna izuzetna sudbina
Čuvarkuća
Piše: Vesna Zdravković
Pored Vaskrsa četvrti mesec 2023. opisala bih ovako - Aprilili, ekonomska otpornost i održivi kreditni rejting, eAgrar, vino „Otvorenog Balkana“. April su obeležili i Dani Beograda izmešani sa novim sistemom javnog prevoza i tradicionalnim maratonom. Sve to podvučeno čeličnim krilima naše armije