Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

S reči na dela

Izmedju dve nedelje
Piše: Ljiljana Staletović

Amerikanci su poznati po tome da s reči brzo prelaze na dela. Oni ne vole da odugovlače, pa sve što su dogovorili žele da u kratkom roku i realizuju.

Otvaranje kancelarije Američkog fonda za razvoj (DFC) u Beogradu svega dve nedelje po povratku predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića iz Vašingtona, gde je razgovarao i potpisao važne dokumente sa prvim čovekom SAD Donaldom Trampom, dokaz je da u Beloj kući daju važnost dogovorenom. I ne samo tome. Beloj kući bitni su ne samo mir i stabilnost na Balkanu, već i regionalno povezivanje.

Infrastrukturni projekti vredni 3,7 milijardi dolara samo su početak ukupne razvojne saradnje kojoj će doprineti DFC. Time je napravljen i nov, veliki korak u podizanju razvojne saradnje sa SAD na viši nivo, započete pre dve decenije sa USAID-om koji je obezbedio značajnu pomoć za mala i srednja preduzeća u Srbiji. Uz pomoć USAID-a pospešen je razvoj preduzetništva u Srbiji, unapređena konkurentnost poljoprivrednih proizvođača, izvršene reforme u radu javne uprave, u oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije…

Dolazak DFC-a u Beograd, odnosno Srbiju koja je centar regiona, važan je za realizaciju velikih regionalnih projekata, ali i dodatnog podsticaja privatnog sektora. To će direktno da utiče i na podizanje kvaliteta života svih građana Srbije i regiona. Osim toga, otvaranje kancelarije DFC-a potvrda je da su u Vašingtonu ozbiljno shvatili potpisivanje sporazuma izmedju Beograda i Prištine i da ne žele dugo da čekaju na implementaciju.

Pozitivni efekti dogovorenog u Vašingtonu tek se očekuju. Za početak u ekonomiji, a za uspostavljanje regionalne saradnje i “mini šengena” jedan od preduslova je i dobra infrastruktura.

Jedan od bitnih projekata koji podržava Vašington je i izgradnja auto-puta mira Niš-Merdare-Priština, za šta je Srbija obezbedila finansiranje za prvu deonicu od Niša do Pločnika, dugu 33 km. O izgradnji ostalih deonica, kao i železnice do Prištine razgovaraće se sa DFC-om. Ovaj auto put i pruga bitni su koliko za Beograd i Prištinu, toliko i za ceo region, jer će njime kopnenim putem da se povežu crnomorske luke u Bugarskoj i Turskoj sa onom u Draču, na Jadranskom moru. Uspostavljanje tog koridora ekonomski je vrlo isplativo. I politički.

Ekonomija je ta koja prva ruši sve barijere, jer ne poznaje niti priznaje granice, vere i nacije. Ali uvek je politika bila iznad ekonomije. U ovom trenutku prevagnuo je glas razuma, pa politika polako ustupa mesto ekonomiji. 

 

Ostali naslovi

Grenland i gorke trave
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
U vremenima u kojima se otvara pitanje u kojoj će meri daleki EU sever ostati zaista evropski, asocijacija na sumatraističke asocijacije postaje vrlo zavodljiva. Upravo žrec sumatraizma, naš pisac Crnjanski, beše na (probranom čitalaštvu) poznat način povezan sa evropskim ,,hiperborejskim’’ severnim pojasom koji danas dospeva u centar geopolitičke i geoekonomske igre
Statistika boga Marsa
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Vesti konačno nude nešto više optimizma. U Evropi se sve češće govori o investiranju u odbrambenu industriju, koje će stvoriti ,,dobra radna mesta’’. Sve što se dešava (i što bi moglo da se desi) na raznim tačkama, od istoka Evrope do Pacifika, utiče na rast vojnih budžeta
UN80: Uspesi kao temelj nade za bolju budućnost
Autorski tekst Filemona Janga, predsednika 79. zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija
Ovog meseca, navršava se osamdeset godina otkad je u San Francisku potpisana Povelja Ujedinjenih nacija, stavljajući tačku na decenije ratova i donoseći nadu u bolju budućnost. Već osamdeset godina, Ujedinjene nacije su tu kao najviši izraz naše nade u međunarodnu saradnju i kao najpotpunije otelotvorenje naših težnji da okončamo „pošast rata"
Najdrečavija među obojenim revolucijama
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Rusija pre sto i kusur godina. Još uvek je vrlo rasprostranjena slika dotrajale pravoslavne carevine koja sa pozamašnim feudalnim bagažom nastavlja (sa slabim uspehom) da se uključuje u tokove novog industrijskog sveta. Ipak, potpuno verodostojna slika Rusije s početka dvadesetog veka ne može stati u ram njene stereotipne slike iz pomenutog perioda
Pravo na privatnost - tvoje pravo na slobodu
Piše: Damjan Mileusnić
U današnjem digitalnom svetu, usled ubrzanog razvoja tehnologije, kada je pristup podacima lakši nego ikada, zaštita privatnosti postaje ključna kako bi se osigurala sloboda, sigurnost i dostojanstvo građana
Kalajisanje fukujamsko
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Pobedio je Donald Tramp! A ljudi prolaze Petom avenijom i Terazijama kao da se nije desilo da je pobedio Donald Tramp. Fraza da ,,život teče dalje’’ glupava je nesumnjivo. A da život ,,zaista’’ teče dalje, to nije ni za nijansu mudrije od te blentave fraze. I tako, ljudi teku Petom avenijom i Terazijama ,,zaista dalje’’, kao da Donald Tramp nije pobedio
Crnjanski protiv Sondermajera – rijaliti iz doba čarlstona
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Nedavna poseta nemačkog kancelara Beogradu i najnovija poseta prvog čoveka Francuske našoj prestonici nanovo su podstakle deo naše javnosti da se bavi pitanjem izbora naše konkretnije orijentacije u okviru zajednice evropskih naroda
Silazak sa čarobnog brega
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Bog Mars iz decenije nakon sklapanja starinskog Versajskog sporazuma, danas kao da dobija svoju prilično vernu reinkarnaciju. Osionost pobednika i nenamireni geopolitički računi sada – posle Hladnog rata (slično stanju posle Prvog svetskog rata) kolevka su tog njegovog ,,ponovnog utelovljenja’’
Nevidljivi šavovi istorije
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Ko na brdu ,,ak’ i malo stoji’’ više vidi od onog koji stoji u njegovom podnožju. Reči našeg velikog pesnika shvatamo, svakako, kao alegoriju. Rečeno ,,brdo’’ ne mora nužno biti nekakva markantna tačka u prostoru. Ono može predstavljati i komotnu vremensku distancu sa koje i osrednja pamet može da dokuči šta se ,,iza brda valja’’
Maskenbal na ringišpilu
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Kao otac danas poznatijeg Slobodana Jovanovića, Vladimir Jovanović jedan je iz reda ,,žrtava’’ ostvarenog naloga starih Grka, koji glasi: budi veći od svoga oca. Mesto profesora političke ekonomije na beogradskoj Velikoj školi nije bilo dovoljno da se ispuni jedna izuzetna sudbina