Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Korak napred

Nedelja za nama
Srpska ekonomija

Odvojeni bilateralni sporazumi o normalizaciji ekonomskih odnosa Beograda i Prištine koje su sa predsednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom u Vašingtonu potpisali predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Avdulah Hoti osnov je za brži protok ljudi, roba, usluga i kapitala u regionu Zapadnog Balkana. Time je pružena šansa čvršćem ekonomskom regionalnom povezivanju. Sprovođenje sporazuma garantovaće SAD.

Najavljeno otvaranje kancelarije američkog Fonda za razvoj u Beogradu predstavljaće nov korak ka dolasku većeg broja američkih, i ne samo njihovih, investitora u Srbiju i region. Otvaranje ove kancelarije za investitore znači da će biti obezbedjeni u slučaju nekih promena. Trenutno u američkim kompanijama u Srbiji radi više od 16.000 naših radnika. U više od 200 kompanija koje okuplja Američka Privredna Komora u Srbiji zaposleno je oko 100.000 ljudi. S dolaskom novih investitora broj zaposlenih bi se znatno uvećao.

Neće od ovog sporazuma koristi da ima samo Srbija. Nema sumnje da je sporazum potpisan u Vašingtonu šansa za tešnje ekonomsko regionalno povezivanje. Tome u prilog ide i najavljena gradnja auto-puta Niš-Merdare-Priština i pruge do Prištine. Vrednost ovih infrastrukturnih projekata iznosi 3,7 milijardi evra.

Što se Srbije tiče, nema nikakve dileme da će dogovoreno da realizuje. Pitanje je kako će da postupi Priština i da li će s potpisa da pređe na delo.

Za početak, od Prištine se očekuje da ukine takse na robu iz centralne Srbije od 100 odsto i priključi se mini Šengenu, koji podrazumeva slobodno kretanje robe, ljudi i kapitala. To su podržali i privrednici iz Prištine. Slede podela energetskih resursa jezera Gazivode i izgradnja pruge i autoputa Niš-Priština.

U Vašingtonu je napravljen korak napred ka većem stepenu ekonomske integracije u regionu. Ali, može li se govoriti o slobodnom protoku robe, usluge i kapitala, kada nema protoka ljudi? Ovo je samo jedno od otvorenih pitanja koja utiču na poslovanje, a poslovni ljudi, bez obzira gde su, pokazuju spremnost za nove inicijative, što podrazumeva i promociju regiona kao celine. To automatski povlači i više stranih direktnih investicija, što podrazumeva otvaranje novih radnih mesta i šansu da se ako ne zaustavi, ono bar smanji odliv mozgova.

Sada se od vlasti u Prištini očekuje da omogući slobodan protok ljudi, robe i kapitala, na šta se pred Evropskom unijom obavezala CEFTA sporazumom, koji je prekršila uvođenjem taksi. Priština nije poslušala Brisel i povukla odluku o taksama. Da li će ovoga puta vlasti u Prištini da poslušaju predsednika SAD Donalda Trampa, ili će da odugovlače s realizacijom dogovorenog, čekajući rezultate izbora u Americi 2. novembra?

U svakom slučaju, napravljen je korak napred.

Ostali naslovi

Statistika boga Marsa
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Vesti konačno nude nešto više optimizma. U Evropi se sve češće govori o investiranju u odbrambenu industriju, koje će stvoriti ,,dobra radna mesta’’. Sve što se dešava (i što bi moglo da se desi) na raznim tačkama, od istoka Evrope do Pacifika, utiče na rast vojnih budžeta
UN80: Uspesi kao temelj nade za bolju budućnost
Autorski tekst Filemona Janga, predsednika 79. zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija
Ovog meseca, navršava se osamdeset godina otkad je u San Francisku potpisana Povelja Ujedinjenih nacija, stavljajući tačku na decenije ratova i donoseći nadu u bolju budućnost. Već osamdeset godina, Ujedinjene nacije su tu kao najviši izraz naše nade u međunarodnu saradnju i kao najpotpunije otelotvorenje naših težnji da okončamo „pošast rata"
Najdrečavija među obojenim revolucijama
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Rusija pre sto i kusur godina. Još uvek je vrlo rasprostranjena slika dotrajale pravoslavne carevine koja sa pozamašnim feudalnim bagažom nastavlja (sa slabim uspehom) da se uključuje u tokove novog industrijskog sveta. Ipak, potpuno verodostojna slika Rusije s početka dvadesetog veka ne može stati u ram njene stereotipne slike iz pomenutog perioda
Pravo na privatnost - tvoje pravo na slobodu
Piše: Damjan Mileusnić
U današnjem digitalnom svetu, usled ubrzanog razvoja tehnologije, kada je pristup podacima lakši nego ikada, zaštita privatnosti postaje ključna kako bi se osigurala sloboda, sigurnost i dostojanstvo građana
Kalajisanje fukujamsko
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Pobedio je Donald Tramp! A ljudi prolaze Petom avenijom i Terazijama kao da se nije desilo da je pobedio Donald Tramp. Fraza da ,,život teče dalje’’ glupava je nesumnjivo. A da život ,,zaista’’ teče dalje, to nije ni za nijansu mudrije od te blentave fraze. I tako, ljudi teku Petom avenijom i Terazijama ,,zaista dalje’’, kao da Donald Tramp nije pobedio
Crnjanski protiv Sondermajera – rijaliti iz doba čarlstona
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Nedavna poseta nemačkog kancelara Beogradu i najnovija poseta prvog čoveka Francuske našoj prestonici nanovo su podstakle deo naše javnosti da se bavi pitanjem izbora naše konkretnije orijentacije u okviru zajednice evropskih naroda
Silazak sa čarobnog brega
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Bog Mars iz decenije nakon sklapanja starinskog Versajskog sporazuma, danas kao da dobija svoju prilično vernu reinkarnaciju. Osionost pobednika i nenamireni geopolitički računi sada – posle Hladnog rata (slično stanju posle Prvog svetskog rata) kolevka su tog njegovog ,,ponovnog utelovljenja’’
Nevidljivi šavovi istorije
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Ko na brdu ,,ak’ i malo stoji’’ više vidi od onog koji stoji u njegovom podnožju. Reči našeg velikog pesnika shvatamo, svakako, kao alegoriju. Rečeno ,,brdo’’ ne mora nužno biti nekakva markantna tačka u prostoru. Ono može predstavljati i komotnu vremensku distancu sa koje i osrednja pamet može da dokuči šta se ,,iza brda valja’’
Maskenbal na ringišpilu
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Kao otac danas poznatijeg Slobodana Jovanovića, Vladimir Jovanović jedan je iz reda ,,žrtava’’ ostvarenog naloga starih Grka, koji glasi: budi veći od svoga oca. Mesto profesora političke ekonomije na beogradskoj Velikoj školi nije bilo dovoljno da se ispuni jedna izuzetna sudbina
Čuvarkuća
Piše: Vesna Zdravković
Pored Vaskrsa četvrti mesec 2023. opisala bih ovako - Aprilili, ekonomska otpornost i održivi kreditni rejting, eAgrar, vino „Otvorenog Balkana“. April su obeležili i Dani Beograda izmešani sa novim sistemom javnog prevoza i tradicionalnim maratonom. Sve to podvučeno čeličnim krilima naše armije