Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Živeti s koronom za vratom

Mišljenje
Piše: Ljiljana Staletović

Život u Srbiji, i uopšte u ostalim evropskim zemljama normalizuje se nakon višenedeljnog zastoja izazvanog korona virusom. Polako se vraćamo svakodnevnim obavezama, svesni da ništa nije isto kao pre dve meseca kada smo bezbrižno odlazili u kafiće i restorane, planirali putovanja, družili se…

Slike žrtava korone, praznih ulica i trgova koliko uznemirujuće toliko su i upozoravajuće. Taj nevidljivi neprijatelj ljudskom rodu održao je i lekciju o tome koliko je naš život vredan, koliko treba da cenimo sebe, ljude oko nas, ali i prirodu.

Živit na planeti gotovo je stao na neko vreme. Stao je da bi se nastavio. Primetili smo da ovih dana sunce nekako drugačije greje, da su trava i lišće zeleniji, nebo plavlje, vazduh čistiji…

Snimci iz celog sveta koje ovih dana gledamo pokazuju da je i ozonska rupa manja, da trava niče tamo gde je decenijama nije bilo… Smanjenjem emisije štetnih gasova i planeta se oporavila od višedecenijskog trovanja.

Kada je Srbija u pitanju, korona virus nam je pokazao da, kao narod, imamo snage i mogućnosti da se izborimo i sa neprijateljem ove vrste. Pre svega, merama koje su donete spasen je veliki broj ljudskih života i sačuvalo zdravlje građana. U ovoj situaciji videla se pre svega vrhunska osposobljenost srpskih zdravstvenih radnika.

Pokazali smo i da ne moramo da zavisimo od uvoza. U kratkom vremenu počeli smo da proizvodimo, a ubrzo i izvozimo proizvode koje smo koliko do juče uvozili.

Bili smo, i još uvek smo, u nekoj vrsti biološkog rata s nevidljivim neprijateljem, sićušnim, ali dovoljno jakim da parališe svet i ekonomiju. Pokleknule su i najjače ekonomije.

Predstoji borba za oporavak ekonomije. Koliko će biti uspešna zavisi pre svega od nas. 

Srbija će se boriti da bude među tri najbolje ekonomije u Evropi. Međunarodni monetarni fond ukazuje da će Srbija zbog koronavirusa imati najmanji pad u Evropi od tri odsto. Pritom MMF prognozira rast u idućoj godini od 7,5 odsto.

Prognoze Svetske banke su optimističnije. U najnovijem izveštaju prognozira se da će pad BDP -a Srbije ove godine biti 2,5 odsto, dok će u ostalim zemljama Zapadnog Balkana iznositi od tri do 5,6 procenata.

Svetska banka pritom konstatuje da je Vlada Srbije brzo reagovala na ekonomske izazove izazvane krizom usled pandemije virusa COVID-19. Tu se pre svega misli na usvajanje programa pomoći u iznosu od 5,2 milijardi evra koji se bavi problemima zapošljavanja, malih i srednjih preduzeća i likvidnosti. To je blizu 11 odsto BDP-a.

Država je najveći teret preuzela na sebe, a srpske javne finansije spremno su dočekale ovu neočekivanu krizu. 

Ozbiljnost koja je pokazana u ovoj situaciji dobar je pokazatelj i investitorima.

Tokom trajanja vanrednih mera nije bilo zastoja u snabdevanju ni trgovina, niti vodom i energentima.

Vraćamo se u normalan život, ali to ne znači da je virus uništen. On je i dalje tu, mada oslabljen, ali još uvek sposoban da ubija.

Korona virus, odnosno COVID – 19 koji je na svom smrtonosnom putovanju planetom maltene zaustavio svu proizvodnju, a milione ljudi primorao da sede u svojim kućama i stanovima, polako slabi, ali ne posustaje. Znači, moraćemo da se naviknemo na njegovo prisustvo i navići da živimo s ovim nevidljivim neprijateljem koji će nam još dugo biti za vratom.

Suživot s koronom nateraće nas da promenimo svoje navike, od onih najbanalnijih, da češpće peremo ruke, do promene načina razmišljanja o prirodi i svemu što nas okružuje.

Zato će mnogo toga u najvećoj meri zavisiti od nas samih.

Ostali naslovi

Statistika boga Marsa
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Vesti konačno nude nešto više optimizma. U Evropi se sve češće govori o investiranju u odbrambenu industriju, koje će stvoriti ,,dobra radna mesta’’. Sve što se dešava (i što bi moglo da se desi) na raznim tačkama, od istoka Evrope do Pacifika, utiče na rast vojnih budžeta
UN80: Uspesi kao temelj nade za bolju budućnost
Autorski tekst Filemona Janga, predsednika 79. zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija
Ovog meseca, navršava se osamdeset godina otkad je u San Francisku potpisana Povelja Ujedinjenih nacija, stavljajući tačku na decenije ratova i donoseći nadu u bolju budućnost. Već osamdeset godina, Ujedinjene nacije su tu kao najviši izraz naše nade u međunarodnu saradnju i kao najpotpunije otelotvorenje naših težnji da okončamo „pošast rata"
Najdrečavija među obojenim revolucijama
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Rusija pre sto i kusur godina. Još uvek je vrlo rasprostranjena slika dotrajale pravoslavne carevine koja sa pozamašnim feudalnim bagažom nastavlja (sa slabim uspehom) da se uključuje u tokove novog industrijskog sveta. Ipak, potpuno verodostojna slika Rusije s početka dvadesetog veka ne može stati u ram njene stereotipne slike iz pomenutog perioda
Pravo na privatnost - tvoje pravo na slobodu
Piše: Damjan Mileusnić
U današnjem digitalnom svetu, usled ubrzanog razvoja tehnologije, kada je pristup podacima lakši nego ikada, zaštita privatnosti postaje ključna kako bi se osigurala sloboda, sigurnost i dostojanstvo građana
Kalajisanje fukujamsko
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Pobedio je Donald Tramp! A ljudi prolaze Petom avenijom i Terazijama kao da se nije desilo da je pobedio Donald Tramp. Fraza da ,,život teče dalje’’ glupava je nesumnjivo. A da život ,,zaista’’ teče dalje, to nije ni za nijansu mudrije od te blentave fraze. I tako, ljudi teku Petom avenijom i Terazijama ,,zaista dalje’’, kao da Donald Tramp nije pobedio
Crnjanski protiv Sondermajera – rijaliti iz doba čarlstona
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Nedavna poseta nemačkog kancelara Beogradu i najnovija poseta prvog čoveka Francuske našoj prestonici nanovo su podstakle deo naše javnosti da se bavi pitanjem izbora naše konkretnije orijentacije u okviru zajednice evropskih naroda
Silazak sa čarobnog brega
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Bog Mars iz decenije nakon sklapanja starinskog Versajskog sporazuma, danas kao da dobija svoju prilično vernu reinkarnaciju. Osionost pobednika i nenamireni geopolitički računi sada – posle Hladnog rata (slično stanju posle Prvog svetskog rata) kolevka su tog njegovog ,,ponovnog utelovljenja’’
Nevidljivi šavovi istorije
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Ko na brdu ,,ak’ i malo stoji’’ više vidi od onog koji stoji u njegovom podnožju. Reči našeg velikog pesnika shvatamo, svakako, kao alegoriju. Rečeno ,,brdo’’ ne mora nužno biti nekakva markantna tačka u prostoru. Ono može predstavljati i komotnu vremensku distancu sa koje i osrednja pamet može da dokuči šta se ,,iza brda valja’’
Maskenbal na ringišpilu
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Kao otac danas poznatijeg Slobodana Jovanovića, Vladimir Jovanović jedan je iz reda ,,žrtava’’ ostvarenog naloga starih Grka, koji glasi: budi veći od svoga oca. Mesto profesora političke ekonomije na beogradskoj Velikoj školi nije bilo dovoljno da se ispuni jedna izuzetna sudbina
Čuvarkuća
Piše: Vesna Zdravković
Pored Vaskrsa četvrti mesec 2023. opisala bih ovako - Aprilili, ekonomska otpornost i održivi kreditni rejting, eAgrar, vino „Otvorenog Balkana“. April su obeležili i Dani Beograda izmešani sa novim sistemom javnog prevoza i tradicionalnim maratonom. Sve to podvučeno čeličnim krilima naše armije