Kada govorimo o digitalnoj ekonomiji, često dobijamo odgovor: „Da, ali ne u našoj grani industrije”. Svi se slažu da su knjižare i knjige pod velikim uticajem digitalne revolucije i da su poslovni modeli u toj grani industrije promenjeni. Prodaja elektronskih knjiga, novina, magazina i elektronskih čitača postala je veliki biznis i donosi prihode.
Promena je prihvaćena i u muzičkoj industriji. Proizvod je digitalizovan i, umesto vinila, kasete, CD-a ili DVD-a, korisnici sada skidaju ili strimuju digitalnu verziju muzike koju žele da slušaju na razne uređaje, od mobilnog telefona pa do televizora. Prihvataju i da je model plaćanja prošao kroz brojne faze, od prodaje fizičkog medija sa pesmama, preko prodaje digitalne kopije medija, zatim prodaje pojedinih pesama, pa do besplatnih i naplativih numera, do modela pretplate kod kojeg za određenu sumu mesečno korisnik može da skida ili strimujeneograničeni broj pesama, uključujući i najnovije. Spotifaj je dobar primer kako se takav poslovni model koristi. Iako su u početku autori i kompanije koje snimaju i reklamiraju pesme bili protiv toga jer nisu mogli da razumeju kako je moguće s takvim modelom napraviti dovoljno prihoda i profita, brzo su promenili mišljenje.
Siri i drugi programi koji kao input koriste glas i prirodni jezik, a u obradi veštačku inteligenciju, dodatno pomažu da korisnici lakše pronađu pesme koje žele da slušaju, i analitičari tvrde da se korišćenjem ovih tehnologija slušanost muzike znatno povećava.
Flmska i video industrija sledi primer muzičke industrije, iako još uvek postoji razlika, jer najnoviji filmovi ne ulaze tako brzo na liste Netfliksa i Amazon prajma i ne mogu se odmah kupiti, ni preko pretplate niti kao pojedinačni proizvodi (iTunes, Amazon).
Kompanije za video-igre slede pomenute primere u uvođenju novih digitalnih poslovnih modela i za njih se uvodi pretplata kao i za TV programe koje najčešće nude telekom kompanije, firme koje nude internet i ponuđači kablovske televizije.