Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Đorđe, hvala za duet Marina, Marina

U znak sećanja na Đorđa Marjanovića
Foto: Privatna arhiva
Srpska ekonomija

Bend “Đura i mornari” želeo je da za zahvali legendarnom pevaču Đorđu Marjanoviću koji je nedavno, preminuo. Đorđe je kao i mnoge naše muzičke legende otišao kao žrtva pandemije koronavirusa.

Sa bendom “Đura i mornari” Đorđe Marjanović je 2004. godine snimio pesmu “Marina, Marina” koju je davno pevao popularni Roko Granata. Tada je Đorđe ušao u studio posle punih 35 godina pauze. Poslednju pesmu Đorđe Marjanović je snimio 1969. godine.

- Bila nam je velika čast da snimimo duet sa legendom Beograda i naše popularne kulture Đorđem Marjanovićem. Kao klinac bio sam đokista, dakle njegov obožavalac. Srećan sam što sam imao čast da sa njim pevam duet. Bilo mi je jako dirljivo i prosto sam se naježio kada je Đorđe staračkim, ali još uvek vitalnim glasom zapevao: “Marina, Marina, Marina, zar ne znaš da volim te ja”. Đorđe, hvala ti za ovaj duet - rekao nam je Vladimir Đurić - Đura Mornar.

Pesma je izvedena na oproštajnom koncertu Đorđa Marjanovića u “Centru Sava”, 30. maja 2004. godine. Na koncertu su, priseća se Đura Mornar, uz Nadu Pavlović i njen bend koji su pratili Đorđa ceo koncert, učestvovali i “Riblja čorba”, Nele Karajlić, “Jarboli”, “Đura i mornari”, Prljavi inspektor Blaža” - muzičari koji neguju muzički pravac čiji je Đorđe pokretač. 

https://www.youtube.com/watch?v=QEgCuJraP2k&list=PLxly0NjLGzUVPo_GkZu6pnZPFs3GS8dau&index=6

 

Ostali naslovi

Statistika boga Marsa
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Vesti konačno nude nešto više optimizma. U Evropi se sve češće govori o investiranju u odbrambenu industriju, koje će stvoriti ,,dobra radna mesta’’. Sve što se dešava (i što bi moglo da se desi) na raznim tačkama, od istoka Evrope do Pacifika, utiče na rast vojnih budžeta
UN80: Uspesi kao temelj nade za bolju budućnost
Autorski tekst Filemona Janga, predsednika 79. zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija
Ovog meseca, navršava se osamdeset godina otkad je u San Francisku potpisana Povelja Ujedinjenih nacija, stavljajući tačku na decenije ratova i donoseći nadu u bolju budućnost. Već osamdeset godina, Ujedinjene nacije su tu kao najviši izraz naše nade u međunarodnu saradnju i kao najpotpunije otelotvorenje naših težnji da okončamo „pošast rata"
Najdrečavija među obojenim revolucijama
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Rusija pre sto i kusur godina. Još uvek je vrlo rasprostranjena slika dotrajale pravoslavne carevine koja sa pozamašnim feudalnim bagažom nastavlja (sa slabim uspehom) da se uključuje u tokove novog industrijskog sveta. Ipak, potpuno verodostojna slika Rusije s početka dvadesetog veka ne može stati u ram njene stereotipne slike iz pomenutog perioda
Pravo na privatnost - tvoje pravo na slobodu
Piše: Damjan Mileusnić
U današnjem digitalnom svetu, usled ubrzanog razvoja tehnologije, kada je pristup podacima lakši nego ikada, zaštita privatnosti postaje ključna kako bi se osigurala sloboda, sigurnost i dostojanstvo građana
Kalajisanje fukujamsko
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Pobedio je Donald Tramp! A ljudi prolaze Petom avenijom i Terazijama kao da se nije desilo da je pobedio Donald Tramp. Fraza da ,,život teče dalje’’ glupava je nesumnjivo. A da život ,,zaista’’ teče dalje, to nije ni za nijansu mudrije od te blentave fraze. I tako, ljudi teku Petom avenijom i Terazijama ,,zaista dalje’’, kao da Donald Tramp nije pobedio
Crnjanski protiv Sondermajera – rijaliti iz doba čarlstona
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Nedavna poseta nemačkog kancelara Beogradu i najnovija poseta prvog čoveka Francuske našoj prestonici nanovo su podstakle deo naše javnosti da se bavi pitanjem izbora naše konkretnije orijentacije u okviru zajednice evropskih naroda
Silazak sa čarobnog brega
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Bog Mars iz decenije nakon sklapanja starinskog Versajskog sporazuma, danas kao da dobija svoju prilično vernu reinkarnaciju. Osionost pobednika i nenamireni geopolitički računi sada – posle Hladnog rata (slično stanju posle Prvog svetskog rata) kolevka su tog njegovog ,,ponovnog utelovljenja’’
Nevidljivi šavovi istorije
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Ko na brdu ,,ak’ i malo stoji’’ više vidi od onog koji stoji u njegovom podnožju. Reči našeg velikog pesnika shvatamo, svakako, kao alegoriju. Rečeno ,,brdo’’ ne mora nužno biti nekakva markantna tačka u prostoru. Ono može predstavljati i komotnu vremensku distancu sa koje i osrednja pamet može da dokuči šta se ,,iza brda valja’’
Maskenbal na ringišpilu
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Kao otac danas poznatijeg Slobodana Jovanovića, Vladimir Jovanović jedan je iz reda ,,žrtava’’ ostvarenog naloga starih Grka, koji glasi: budi veći od svoga oca. Mesto profesora političke ekonomije na beogradskoj Velikoj školi nije bilo dovoljno da se ispuni jedna izuzetna sudbina
Čuvarkuća
Piše: Vesna Zdravković
Pored Vaskrsa četvrti mesec 2023. opisala bih ovako - Aprilili, ekonomska otpornost i održivi kreditni rejting, eAgrar, vino „Otvorenog Balkana“. April su obeležili i Dani Beograda izmešani sa novim sistemom javnog prevoza i tradicionalnim maratonom. Sve to podvučeno čeličnim krilima naše armije