Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Jubilarna skupoća i kako je hakovati

Svetska ekonomija
Piše: Miroslav Lj. Cvijović

Po tankoj liniji, između sigurnosti i sunovrata, baulja svetska ekonomija. Kao da ne zna kud će i šta će. I ne zna. Iako je krenula ka uvek boljoj sutrašnjici i programiranom održivom napretku.

Upućeni kažu da su tokom aktuelne pandemije naštampane basnoslovne milijarde dolara (koji zasad istrajava kao belosvetska rezervna valuta). Ubrizgavanje novčane ,,vakcine’’, širom sveta izazvalo je i evidentne neželjene posledice. Gomila naštancovanih para, u doba prekinutih lanaca snabdevanja, digla je u visine cene (premalo ponuđenih) roba i usluga. Dok svetske cene energenata vrtoglavo rastu, i Srbijica bije svoju novu (strujnu) ,,Kolubarsku bitku’’. I šta sad?

Može li se instantno hakovati (zezati i definitivno zeznuti) ta kriza? Da li treba nešto petljati oko trenutne planetarne skupoće ili je bolje sve ,,ostaviti da sâmo radi’’? Uz izvesno kreativno štelovanje konteksta, aktuelna pitanja prikladan su uvod u osvrt na slične izazove u našoj prošlosti.

Prirodni zakoni

,,Kad vi imate na jednoj strani izvesnu količinu namirnica, a na drugoj strani izvesnu količinu banknota, pa onda tu količinu banknota povećate dva puta, onda je prirodno da one namirnice ne mogu ostati u istoj ceni nego moraju biti skuplje dva i više puta.’’ Iza te jednostavne računice stao je Milan Stojadinović, junak art deko ere domaćeg ekonomskog mišljenja i prakse.

U prvim godinama nakon Velikog rata, dok je Kraljevinom SHS harala nesnosna inflacija, mladi stručnjak Milan Stojadinović oštrio je svoje pero. Nije ga spremao za akademske raspre i megdane, već za hvatanje u koštac s konkretnim izazovima ekonomske politike. Kritikovao je pokušaje suzbijanja skupoće administrativnom silom.

Podigao je glas protiv maksimiranja cena, kojem je u to vreme bila pribegla Vlada SHS.

U svom delu pod naslovom ,,Borba protiv skupoće’’ (objavljenom 1921. godine – dakle, pre ravno stotinu godina), Stojadinović naglašava da ,,ekonomski zakoni, koji utiču na privredne odnose u društvu i na cene namirnica, jesu jedna vrsta prirodnih zakona, i oni su mnogo jači nego što je volja svih ministarstava i cele Narodne skupštine.’’

Fantom slobode vodio je mladog stručnjaka, a perpetuum mobile ponude i tražnje pokretao je i objašnjavao gotovo sve. Upravo zato beše nužno ,,napuštati monopole, restrikcije i tarife’’. Takođe, bilo je beskorisno ,,dekretom propisivati’’ da papirni dinar ima istu vrednost kao srebrni dinar, kad tržište demantuje takav kurs. Osim toga, mora se i trgovcima ,,ostaviti puna sloboda u radu, kao i puno podnošenje rizika’’. Dakle, ostavimo ,,slobodu rada i trgovanja svim privrednim redovima našeg društva’’ – dovikuje nam mlađani Stojadinović iz davne 1921. godine.

Uzroci skupoće

U stručnoj javnosti Stojadinović je najčešće viđen kao ,,izraziti deflacionist’’. Takvu reputaciju zaradio je i svojim perom, ali i svojom praktičnom novčanom politikom (koju je vodio i kao ministar finansija pre, i kao prvi čovek vlade nakon velike svetske ekonomske krize).

U ,,stalnom povećanju opticaja’’ prepoznao je jedan od glavnih izazivača skupoće, a kao najefikasnije lekove u borbi protiv nje preporučivao je politiku deflacije i zavođenje reda u državnim finansijama. U budžetskom izveštaju za 1924. godinu, Stojadinović ističe: ,,Videli smo i imali smo i sami iskustvo kuda inflacija vodi, pa sam zato i postavio kao rukovodno načelo moje finansijske politike – deflaciju.’’ Pred izborom: ,,deflacija ili stidljiva inflacija’’ iz fotelje ministra finansija Stojadinović radije bira prvu. Nabrajao je i čitav niz činilaca kojima se takav politički pravac konkretizuje: smanjenje novčanog opticaja, uvećanje metalne podloge Narodne banke i dr. Posebno je isticao potrebu da se u opticaju nađe manje novca – čak manje nego što je to i zakonom dopušteno! A to prema ondašnjim propisima beše triput toliko koliko ima srebra i zlata u kasama.

Iako je reč o sve samim antikvitetima, zgodno je prisetiti se na tren viteza Stoje. Uz gusle pevati o njegovoj borbi protiv vetrenjača skupoće. I to upravo sada – dok dole, pod haubom globalnog tržišta, nešto opasno škripi i neprijatno lupka – dok kapitalizam ponovo zatičemo u rovašu.

Kad se malo bolje zaviri, izgleda da kriza i nije naročito havarisala kapitalizam. Pre će biti da je kriza i ovog puta kapitalizam samo načinila kapitalizmom dibidus.

Ostali naslovi

Nevidljivi šavovi istorije
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Ko na brdu ,,ak’ i malo stoji’’ više vidi od onog koji stoji u njegovom podnožju. Reči našeg velikog pesnika shvatamo, svakako, kao alegoriju. Rečeno ,,brdo’’ ne mora nužno biti nekakva markantna tačka u prostoru. Ono može predstavljati i komotnu vremensku distancu sa koje i osrednja pamet može da dokuči šta se ,,iza brda valja’’
Maskenbal na ringišpilu
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Kao otac danas poznatijeg Slobodana Jovanovića, Vladimir Jovanović jedan je iz reda ,,žrtava’’ ostvarenog naloga starih Grka, koji glasi: budi veći od svoga oca. Mesto profesora političke ekonomije na beogradskoj Velikoj školi nije bilo dovoljno da se ispuni jedna izuzetna sudbina
Čuvarkuća
Piše: Vesna Zdravković
Pored Vaskrsa četvrti mesec 2023. opisala bih ovako - Aprilili, ekonomska otpornost i održivi kreditni rejting, eAgrar, vino „Otvorenog Balkana“. April su obeležili i Dani Beograda izmešani sa novim sistemom javnog prevoza i tradicionalnim maratonom. Sve to podvučeno čeličnim krilima naše armije
Prolećna statistika, cveće i sećanja
Piše: Vesna Zdravković
Dok se temperatura koleba i ide gore-dole mart sumira brojke o BDP-u i inflaciji, analiziraju se rezultati tridesetog jubilarnog Kopaonik biznis foruma, penzioneri dobijaju penzionersku karticu, poljoprivrednici eAgrar. Prebrojava se u martu koliko je prošle godine obavljeno kupoprodaja na tržištu nepokretnosti, otvorena je tradicionalno nautička sezona, a Beograđani su dobili jedinstveni servisni centar
Jezičke začkoljice
Piše: Vesna Zdravković
Jezik je hranitelj naroda i dok ga negujemo dotle živi i narod, rekao je Vuk Stefanović Karadžić čijih sam se reči prisetila povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika koji se obeležava u februaru
Januarski buđelar
Piše: Vesna Zdravković
Januar 2023. godine protekao je uobičajeno. Praznovalo se i do deset dana, pa onda su se slavile slave, a đaci su bili na zimskom raspustu. Ipak uz praznično-novogodišnje raspoloženje ostao je onaj stari osećaj “nikad kraja januaru”. Naravno, za većinu građana u Srbiji odužio se januar kada je reč o finansijama. Ispraznio se buđelar
Okrećemo novi list
Piše: Vesna Zdravković
Izlistali smo kalendar i celu 2022. godinu. Bacamo list po list i želimo da bude bolje
Restauracija
Piše: Vesna Zdravković
Novembar mesec ove godine odlazi u znaku po ko zna koji put preispitivanog vaspitno-obrazovnog procesa, projekcija republičkog budžeta, energetskih ušteda, manje kupoprodaje stanova čije cene ne padaju. Bila je obnova gradskog prevoza u Beogradu, a tradicionalno održane su kulturno-sajamske manifestacije. I prvi put svetsko prvenstvo u fudbalu u zimskom periodu
Crveno i crno
Piše: Vesna Zdravković
Na mesečnom ruletu kuglica se zaustavila na Miholjskom letu zahvaljujući kome je Srbija uštedela električnu energiju i gas, novoj republičkoj vladi od koje se očekuje nastavak reformi, IT sektoru i inovacijama, na tržištu nepokretnosti koje ne posustaje, kao i na “Povratku napisanih”
Pitam se, pitam
Piše: Vesna Zdravković
Septembar je bio u znaku grožđa, vina i vinara, priča o uštedi struje, novog iznosa minimalca, tržišta nepokretnosti i tradicionalnih septembarskih manifestacija