Evropska pomoć i petrinjska solidarnost

Proteklih dana Hrvatska je u žiži interesovanja, kako domaće javnosti, tako i stranih medija. Razorni zemljotresi pogodili su Banovinu. Hiljade i hiljade ljudi ostalo je bez krova nad glavom, stravične slike porušenih objekata, crkvi , kasarni u Petrinji i Sisku...Ono sto se moglo videti proteklih dana - jeste velika solidarnost građana koji su pritekli u pomoć unesrećenim ljudima.Tu se nije pitalo da li je neko Hrvat ili Srbin. 

Uz veliku pomoć volontera koji su došli u Petrinju, Sisak i okolna mesta odmah se krenulo organizovanje ljudi da se pomogne unesrećenom stanovništvu. Pitanje koje se duže od nedelju dana postavlja jeste – da li je hrvatska vlada pravovremeno reagovala, da li je mogla da se bolje organizuje.

"S obzirom na okolnost, vlasti su dobro reagovale. Premijer Plenković i predsednik Milanović su bili u Petrinji sat, dva nakon potresa, država je stavila na raspolaganje resurse sa kojima raspolaže, vlada je efikasno pridobila pomoć zemalja Evropske unije, priprema se zakonska regulativa za obnovu, relativno brzo će stići i relevantna evropska sredstva, uspostavljen je visok stepen solidarnosti sa ljudima u postradalom području. Osim toga, u lokalnim vlastima su se profilirala dva vrlo snažna i prepoznatljiva lidera, petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović i zamenica gradonačelnika Gline, izabrana kao predstavnica srpske nacionalne zajednice Branka Bakšić Mitić, dvoje ljudi koji su dobro organizovani, a za koje na prvi pogled vidite da vole svoje sugrađane i da se u ovoj teškoj situaciji angažuju za njih", kaže na početku razgovora za "Srpsku ekonomiju" Davor Gjenero, politički analitičar iz Zagreba. 

On dodaje da je hrvatska vlada očito shvatila kako je bila pogrešna dosadašnja politika sistemskog zapostavljanja ovog područja koje je najsiromašnije u Hrvatskoj i da se čini da se ozbiljno razmišlja o tome kako uz izgradnju novih kuća na području Banovine osigurati i razvojni ciklus.

"Najkritičnija je situacija u Sisku, koji je i pre potresa izgledao kao Liverpul u vreme Margaret Tačer. Grad, koji je u austro-ugarsko vreme bio prekrasna urbana celina, već godinama nema ozbiljnog vođstva, a socijalistička teška industrija se raspala. Petrinja je zadnjih pet, šest godina bila živnula, uspostavila se mala privreda, porodična poljoprivredna gazdinstva, a lokalna je vlast osiguravala povoljne uslove za preduzetnike. Sada se u Petrinji uspostavilo snažno liderstvo i po svemu sudeći taj će grad nakon obnove živnuti. On je na pola sata od Zagreba. U Sisku se ne nazire takvo liderstvo niti ideja kako ga ponovno pretvoriti u ozbiljan grad", kaže Gjenero.

Ono sto se svakako moglo videti proteklih dana - jeste velika solidarnost građana koji su pritekli u pomoć unesrećenim ljudim. Tu se nije pitalo da li je neko Hrvat ili Srbin.

"Svi koji su učestvovali u projektima na područjima koja su bila zahvaćena ratom znali su za tu međusobnu solidarnost koja je uspostavljena među građanima koji žive na tim prostorima. Tamo i Srbi i Hrvati žive u siromaštvu, izloženi riziku socijalne isključenosti. Međutim, svi su svesni toga da jedni druge nisu doveli u tu poziciju. Zato izrazito paze da ne povrede jedni druge. Uspostavljena je specifična politička korektnost među stanovnicima tih prostora i tako je to u svim delovima Hrvatske koji su bili zahvaćeni ratom, osim u Podunavlju, gde su još uvek na delu getoizacija i animozitet između dve nacionalne zajednice", objašnjava naš sagovornik i dodaje da je ta realnost međunacionalnih odnosa na Baniji ovaj potres samo naglasio i učinio vidljivijim.

Gjenero ističe da su Srbi na ovom području u težem položaju nego Hrvati, pre svega zato što žive u zabačenim selima.

"Kada su se u većem broj nakon 2000. godine Srbi počeli vraćati u ove prostore iz izbeglištva, napravljena je greška u obnovi. Obnavljane su im kuće u zabačenim selima, umesto da im se izgrade nove kuće na inače naseljenom prostoru. Putna infrastruktura je i inače bila loša, pa je danas jako teško doći do tih starih, siromašnih, usamljenih ljudi, pa im često pomoć kasni. Sad se ozbiljno razmišlja da se ne obnavljaju te kuće u izolovanim prostorima, nego da se nove izgrade u naseljima koja žive. To bi bio dobar korak integracije Srba u društvo na Baniji, a tim bi ljudima postalo lakše živeti", rekao je ovaj poznati politički analitičar. 

Hrvatska je zatražila finansijsku pomoć od EU za nastradale od zemljotresa. Naš sagovornik ističe da je evropska pomoć izvesna, jer Evropska komisija koju vodi Ursula von der Lajan razume da je konsolidacija evropskog projekta zavisna o reafirmaciji solidarnosti unutar EU. Gjenero ističe da je zato i snažna potpora Komisije i zemalja članica Hrvatskoj odmah nakon što se potres dogodio, a solidarnost, podseća naš sagovornik, nije izostala ni nakon zemljotresa proletos u Zagrebu.

"Mehanizmi obnove Zagreba su se počeli izgrađivati, formiran je fond koji će finansirati i kontrolisati obnovu, na čelu fonda je jedan od najboljih hrvatskih menadžera, sa sjajnom karijerom u profitnom sektoru. Sada će zakon biti promenjen i Sisak, Petrinja i Banija biće uključeni u tu obnovu. Obnova Banije biće jednostavnija od one u centra Zagreba, jer nema ograničenja koja proizlaze iz sistema zaštite spomenika. Objektivno, moguće je u roku od godinu dana izgraditi nove kuće većini nastradalih u ruralnom području, a obnovu treba zasnivati na montažnoj gradnji. Hrvatska ima kapacitete za takvu gradnju, a dobro je što je Ministarstvo građevinarstva počelo stvarati „klaster” graditelja, koji će obuhvatiti i planiranje i pripremne radove i izgradnju", rekao je Gjenero.