Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Palijativno zbrinjavanje u Srbiji, strategija i podsticaji Evropske unije

Dr sci med. Zoran V. Ćosić, profesor Univerziteta
Piše: Vladimir Đurić

Kako se brinemo o najstarijima? Na ovo pitanje u razgovoru za Srpsku ekonomiju odgovara dr sci med. Zoran V. Ćosić, profesor Univerziteta. Prema njegovim rečima, palijativno zbrinjavanje treba da afirmiše život, a na umiranje treba da gleda kao na normalan proces, jer ono ne treba da bude rukovođeno beznadežnošću ili fatalizmom.

- Palijativno zbrinjavanje je aktivna, sveobuhvatna briga o pacijentima čija je bolest neizlečiva. To je i pristup pacijetu, koji poboljšava njegov i kvalitet života njegove porodice, suočavanje se sa problemima koji prate bolest, koje mu ugrožavaju život, kroz prevenciju i otklanjanje patnje putem ranog otkrivanja, procene stanja kao i lečenja bola i drugih problema. Cilj ovakvog pristupa u lečenju je pružanje fizičke, psihološke, socijalne i duhovne podrške- kaže dr sci med. Zoran V. Ćosić.

Principi palijativnog zbrinjavanja, kako ističe, ne razlikuju se od univerzalnih principa dobre kliničke prakse, ali je za stručno palijativno zbrinjavanje potrebno specifično znanje i posvećenost. Broj ljudi kojima je potrebno palijativno zbrinjavanje stalno raste. Naš sagovornik ističe da palijativno zbrinjavanje, u skladu sa pravom građana na zdravstvenu zaštitu, treba da bude integralni deo zdravstvenog sistema, a država nosilac odgovornosti da ono bude dostupno svima kojima je potrebno

- U skladu sa preporukama Saveta Evrope zdravstvena zaštita treba da ima za cilj da obezbedi pacijentu što je moguće veći osećaj komfora i ugodnosti, bez obzira na životnu dob, etničku pripadnost, ekonomski ili socijalni status i prirodu bolesti ili nemoći. Takođe, potrebno je dostizanje najvišeg mogućeg kvaliteta života pacijenta i njihovih porodica sve do samog kraja. Palijativno zbrinjavanje treba da afirmiše život, a na umiranje treba da gleda kao na normalan proces, jer ono ne treba da bude rukovođeno beznadežnošću ili fatalizmom - naglašava dr Ćosić.

Govoreći o modelima pružanja usluga i finansiranja palijativne zaštite, navodi da se razlikuju, ali su principi svuda isti.

- Integracija palijativnog zbrinjavanja u postojeće strukture zdravstvenog sistema i sistem zdravstvene zaštite potrebno je da bude u potpunosti sprovedena. Zbrinjavanje se pruža na različite načine zavisno od toga šta je izvodljivo i šta je najdelotvornije. Ono što je delotvorno u jednoj zemlji, ne mora da bude nužno izvodljivo i u nekoj drugoj. Postoje različiti ‘modeli zbrinjavanja, a izbor modela zavisi od potreba i raspoloživih resursa - kaže dr Ćosić.

Potreba za palijativnim zbrinjavanjem je jedan od društvenih prioriteta čije rešavanje zahteva da država, u saradnji sa zdravstvenim radnicima i saradnicima, udruženjima, pacijentima i obrazovnim institucijama , razvija nacionalnu zdravstvenu politiku o palijativnom zbrinjavanju. Dr Ćosić podseća da je Vlada Republike Srbije usvojila Strategiju za palijativno zbrinjavanje još 2009. godine u skladu sa preporukama Komiteta ministara Saveta Evrope „REC 24“ (2003)“ koje se odnose na organizaciju palijativnog zbrinjavanja kao i u skladu sa prporukama evropske konferencije iz 2005. godine.

- Osnovna težnja Srategije je integrisanje usluga palijativnog zbrinjavanja u sistem zdravstvene zaštite, kao i dostupnost ove usluge širom Srbije. Evropska unija je tokom poslednjih 13 godina namenila značajna finansijska sredstva za projekte razvoja palijativnog zbrinjavanja u Srbiji i sa Ministarstvom zdravlja Republike Srbije učestvovala u izgradnji kapaciteta specijalizovanih službi, nabavci opreme. Od marta 2011. do novembra 2014. godine EU je finansirala projekte kojima su sprovedeni parametri Strategije kroz tehničku pomoć radi primene evropskih standarda, obrazovanja, sprovođenje usluga i razvoja javne politike palijativnog zbrinjavanja. U okviru projekata edukovano je više od 1200 zdravstvenih radnika, lekara i zrastvenih saradnika iz oblasti palijativnog zbrinjavanja - saznajemo do dr Ćosića.

Program je Akreditovao Zdravstveni savet Srbije zasnovan na preporukama Evropske asocijacije za palijativno zbrinjavanje (EAPC). Jedan od specifičnih ciljeva projekta „Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji“ je i uvodjenje predmeta palijativna medicina na svim Medicinskim fakultetima u Srbiji po jedinstvenom kurikulumu (na fmedicinskim fakultetima u Beogradu, Nišu, Novom Sadu i Kragujevcu). Uveden je izborni predmet osnovnih studija na Medicinskim fakultetima, master program na Državnom Univerzitetu u Novom Pazaru, ali kao i predmet Plaijativno zbrinjavanje na višim medicinskim školama.

- U Srbiji palijativno zbrinjavanje pruža i specijalizovana dobrotvorna organizacija Belhospice. U EU prepoznat je značaj razvoja nevladinog (NGO) sektora, što kroz regulativu, što kroz finansijsku potporu, u cilju daljeg razvoja ove grane zdravstvenog sistema. Od usvajanja Akcionog plana 2009. godine do danas dosta je započeto, ali se može konstatovati da plan nije u potpunosti realizovan. 2013. godine, otvorena je prva jedinica za palijativno zbrinjavanje (PCU) u Srbiji. Prvobitno određen cilj da do 2015. godine bude ukupno 28 PCU-a nije do kraja ostvaren. Osoblje koje radi u novootvorenim PCU-ima i okolnim centrima primarne zdravstvene zaštite (koji pacijente upućuju na PCU) prošlo je značajnu obuku i steklo odgovarajuće kompetentnosti - dodaje dr Ćosić.

Sagledavajući probleme kroz koje Srbija u današnje vreme prolazi, broj i regionalnu zastupljenost kvalifikovnog kadra, potrebu da sistem funkcioniše optimalno, dr Ćosić  ističe da možemo doći do zaključka da je neophodna veća odlučnost države da pruži svu neophodnu pomoć i podršku daljem razvoju palijativnog zbrinjavanja.

- U Srbiji je potrebno dodatno poboljšati I optimizovati uslove, standard boravka I zbrinjavanja korisnika. Neophodan je nastavak prilagođavanja postojećih I otvaranja novih jedinica palijativnog zbrinjavanja u skaldu sa važećim preporukama uz poštovanje odgovarajućih neophodnih tehničko tehnološki I gradjevinskih standard. Prilagođavanjem zakonskog okvra I početnom finasiskom podporom, u Srbiji je potrebno podržati daljie osnivanje i razvoj organizacija iz NGO sektora koje bi se dugoročno dobrotvorno finasirale I koje bi delovale I radile u palijativnom zbrinjavanju kao važna karika - zaključuje dr sci med. Zoran V. Ćosić, profesor Univerziteta. 

Ostali naslovi

Restart popularne muzičke televizije devedesetih
Srpska ekonomija
Četvrtog aprila je rodjendan Muzičke televizije Srbije osnovane 1993. Godine. Direktor MTS Media iz Zagreba Ivan Živković Žika, novinar, reditelj i dokumentarista kaže: “Jako nam je drago da smo u prilici da re:starujemo MTS – Muzičku Televiziju Svijeta, najvažnijeg regionalnog promotera novih umetnika"
Neizvesno usvajanje novog Zakona o autorskom i srodnim pravima
Srpska ekonomija
Dejan Manojlović, direktor organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskih prava muzičkih autora Srbije – Sokoj, koja ove godine slavi sedamdeset i pet godina svoga rada, bio je deo radne grupe koja je pripremila novi Zakon o autorskom i srodnim pravima
Projekat Ekoopština most između Srbije i Francuske za održivije zajednice
Srpska ekonomija
O projektu Ekoopština koji se četvrtu godinu uspešno realizuje u Srbiji, razgovarali smo sa atašeom za saradnju pri Ambasadi Francuske u Srbiji Fransoom Gzavijeom Kovandijom. Francuski institut u Srbiji ima ključnu ulogu u jačanju kulturnih, obrazovnih i ekoloških veza između dve zemlje
Kako Sistem elektronskih faktura može da pomogne u modernizaciji poreskog sistema u Srbiji
Srpska ekonomija
Sa prof. dr Ljubodragom Savićem sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu razgovarali smo o prednostima i izazovima digitalizacije poreskog sistema u Srbiji
Cilj je da nauku i obrazovanje u Srbiji podignemo za lestvicu više
Srpska ekonomija
Rešenjem o imenovanju posebnog savetnika ministra Prosvete Slavice Djukić Dejanović, izabran je profesor doktor Vladimir Jakovljević, još uvek aktuelni dekan FMN u Kragujevcu. To je još jedno priznanje našem poznatom društvenom radniku
Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina