Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ljubav prema poslu je najsnažniji pokretač

Mladi i preduzetništvo: Vanja Zdravković
Srpska ekonomija

"Budi spreman na najgore, a očekuj najbolje” kaže Vanja Zdravković, mlada poslovna žena koja se i u vreme korone uspešno bavi profesijom koju je izabrala davno pre ove pandemije. I ne samo da radi na sebi kao licenciranom treneru za grupni i personalni fitness, već to znanje prenosi drugima odolevajući tako mnogobrojnim biznis izazovima.

Prošlo je više od godinu dana „života pod koronom“ u kojoj je trebalo i poslovno preživeti. Kako iz ugla jedne mlade preduzetnice izgleda taj rad „na kiseoniku“?

Period je prilično izazovan na svim frontovima, ugroženi su nam zdravlje i ekonomija, privatni i poslovni životi. Svet se promenio preko noći bez ikakvog upozorenja. Ali važno je ne izgubiti širu sliku iz vida. Setite se svetske ekonomske krize 2008. godine. Devedesetih imali smo inflacije, raspad Jugoslavije, potom i bombardovanje. Pre toga je, takođe bilo globalnih epidemija i ratova. Izazovna vremena su stalno tu, samo menjaju oblik. Haos zahteva promene, a svaka promena tera nas na razvoj. Iako je normalno da smo fokusirani na trenutna dešavanja, kao preduzetnik morate biti spremni na sve. U svakom trenutku. Samo tako ćete preživeti. Zlatno pravilo: Budi spreman na najgore, a očekuj najbolje. Lični stav prema životu i moć adaptacije su ključni u preduzetništvu.

I pored poteškoća niste odustajali od posla kojim se bavite. Naprotiv, došli ste do nekih novih poslovnih ideja. Šta vas je pokrenulo da pozitivno razmišljate i pokrenete neke novine u biznisu?

Najsnažniji pokretač je ljubav prema onome što radite. Kada se bavite onime što zaista volite, čak i najdosadnije delove posla obavljate sa zadovoljstvom, a inspiracija je prisutna i u najtežim vremenima. Ljubav ne vidi probleme, već prilike. Prošle godine, neposredno pred početak pandemije planirali smo proširenje studija na Vračaru, gde se nalazimo već osam godina. Taj projekat je još uvek na pauzi, ali u međuvremenu, kroz saradnju sa jednim fitnes centrom na Novom Beogradu, studio dobija svoj ogranak na još jednoj lokaciji. Tokom protekle godine, povećala se potražnja opreme za kućni trening (šipke za pole sport). Usudili smo se da u ovom trenutku promenimo i partnera, radi boljeg kvaliteta. Umesto iz Slovenije sada nam oprema stiže iz Rusije. Poprilično je zanimljivo baviti se uvozom u doba korone. Rusija je obustavila letove ka Turskoj, što nam je bila redovna ruta transporta. Zemlje često menjaju propise, ali rešenje uvek postoji. Da se trud isplatio, pokazuje i činjenica da nas zovu svi novi pole studiji kako bi opremili svoje sale.

Da li ste u kontaktu sa ljudima van Srbije, a koji se bave sličnim poslom kao i Vi. Kako se oni snalaze u pandemiji?

U kontaktu sam sa dosta prijatelja i saradnika širom sveta. Situacija se razlikuje od zemlje do zemlje i od meseca do meseca. Mahom su se svi prebacili na “mrežu”. Primećujem da u inostranstvu ljudi masovno pohađaju online treninge, što kod nas u Srbiji nije slučaj. Ljudi jednostavno nemaju tu kulturu, ona se tek polako razvija. Posebno rekreativci koji tek trebaju da steknu zdravije navike i ustale redovan trening, slabo nalaze motivaciju i interesovanje za trening preko ekrana. Godinama sam živela na relaciji Beograd - Berlin i mogu da kažem da sam više puta pomislila kako sam srećna i zahvalna zato što sam u Srbiji od februara prošle godine. Na prvom mestu zbog porodice, ali i zbog svih mera koje se donose. U Nemačkoj teretane i fitnes centri su potpuno zatvoreni već pola godine bez prekida.

U Beogradu ima mnogo studija i teretana. Vidite li sebe i dalje u poslu licenciranog trenera za grupni i personalni fitnes?

Naravno! Uživam u tome da prenosim znanje i inspirišem ljude da veruju u sebe i pomeraju svoje granice. Konkurencija je uvek dobra, a Beograd je veliki grad i posla ima za sve. Ljudi se prvenstveno vezuju za trenere i njihov način rada. Pored toga, svaki studio je specifican i gradi svoj program.

Korona, na žalost ostaje prisutna i imaće uticaj na sve sfera života. Kakva su vam očekivanja i planovi u budućnosti?

U studiju zaista imam odličan tim kvalitetnih ljudi, pa sada imam više vremena da se posvetim projektima za inostrano tržište. Najbolje je kada ne zavisite samo od jednog izvora prihoda. Tome odavno težim, a ova situacija me je pogurala da se pokrenem i ubrzam. Fokus je i dalje na treningu i edukaciji, ali budućih trenera i preduzetnika.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost