Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Od geološke službe do naučne institucije od posebne važnosti

Prof. dr Dragoman Rabrenović, direktor Geološkog zavoda Srbije
Piše: Vesna Zdravković

Nema razvoja rudarstva ako Geološki zavod Srbije ne dobije pravo mesto, ako ne bude mnogo prepoznatljiviji i nezaobilazna adresa za sva geološka istraživanja, kazala je nedavno ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović posle sastanka sa direktorom Geološkog zavoda Srbije prof. dr Dragomanom Rabrenovićem. Uspešno sprovedene aktivnosti te institucije, a reč je o realizaciji razvojnih, naučno-istraživačkih i međunarodnih projekata iz oblasti geologije, podzemnih voda, sanacije klizišta, kao i priprema inženjersko-geotehničkih istraživanja za lokalne samouprave potvrđuju da je Geološki zavod Srbije institucija od posebne važnosti za državu.

- Vlada Republike Srbije, Ministarstvo rudarstva i energetike i Geološki zavod Srbije imaju za cilj da razviju rudarsku industriju i podrže investitore, jer je privredni rast, ekonomski razvoj i energetska stabilnost jedan od stubova nacionalne ekonomije, pa sve veća eksploatacija mineralnih sirovina postaje bitan i neminovan elemenat u nacionalnoj ekonomiji i daljem društvenom i ekonomskom razvoju. Poznavajući geološke potencijale zemlje Geološki zavod Srbije radi na povećanju učešća rudarske industrije u BDP-u sa sadašnjih 1,9 na 3,5 do 4 odsto, nudeći sve kapacitete kojima raspolažemo. Povećanje investicija u geologiji i rudarstvu doprineće porastu ostalih privrednih grana, ali i otvaranje novih radnih mesta.

U Srbiji su geolozi otkrili više od 95 odsto različitih ležišta mineralnih sirovina, tu su mnogobrojni rudnici, termalni i termomineralni resursi, inženjerskogeološki objekti. Međutim, nedostajala su nam, kaže Rabrenović, istraživanja koja su pokrenuta zahvaljujući dolasku stranih istraživačkih kompanija. To je bila i dobra prilika za zapošljavanje domaće pameti – naših geologa i rudara, koji su postali menadžeri ili saradnici u istraživačkim timovima tih kompanija.

- Već dokazano domaće, ali i sticanje novog znanja i upoznavanje sa savremenim istražnim metodama i tehnologijama, srpski geolozi su dali veliki doprinos u ovim istraživanjima. Na drugoj strani, naša zemlja je, između ostalog, dobila i jedan novi, obnovljeni i osnaženi istraživački potencijal, što je takođe značajno za budućnost srpske geologije.

Regionalni i evropski projekti

Geološki zavod Srbije godišnje realizuje oko 60 projekata iz oblasti regionalne geologije, hidrogeologije, geotehnike i ležišta mineralnih sirovina. Zavod je i punopravni član EuroGeoSurveys-a, koji se bavi rešavanjem pitanja od zajedničkog interesa u oblasti geonauka i njihovom promocijom kroz programe Evropske Unije. Od velikog značaja je i angažovanje Zavoda u programu Horizont 2020 koji se realizuje u okviru projekta GeoERA (Evropski istraživački prostor za geološka istraživanja radi pružanja usluga geološke službe za Evropu). Na projektu sarađuje 48 nacionalnih i regionalnih organizacija i institucija za geološko istraživanje iz 33 evropske države.

- GeoERA obuhvata četiri tematske oblasti: geo-energiju, podzemnu vodu, mineralne sirovine i informacionu platformu. Programom se finansira 15 istraživačkih projekata kojima je cilj da podrže integrisanje i efikasnije upravljanje pripovršinskim prostorom, odgovorniju i javno prihvatljiviju eksploataciju geoloških resursa. Geološki zavod Srbije uspešno učestvuje u pet GeoERA međunarodnih projekata koji se završavaju u februaru 2022. U januaru iste godine trebalo bi da krene i implementacija programa "Zeleni plan" koju sprovodi Evopska komisija sa ambicijom da se do 2050. postigne "energetski neutralna ekonomija".

Šta će se promeniti donošenjem izmena Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima?

- Predviđenim izmenama i dopunama zakona značajno su proširene nadležnosti Geološkog zavoda Srbije, čime stvaramo preduslov da država u većem kapacitetu i na odgovoran način podrži razvoj Geološkog zavoda Srbije. Sa druge strane, to će obezbediti neophodne informacije, podloge i drugo za realizaciju svih onih strateških ciljeva u oblasti rudarstva.

U stvari, Geološki zavod će se pitati za opravdanost studija i generalne projekte kapitalnih objekata Republike Srbije, kao i za realizaciju odobrenih geoloških istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina putem elektronskog servisa E-rudarstvo, što bi ubrzalo procedure i skratilo rokove na optimalan nivo. Uz bolje pozicioniranje struke Geološkom zavodu biće omogućena izrada karata i unapređenje vođenja geološkog informacionog sistema.

- Uvođenjem Geološkog zavoda Srbije u samu proceduru dobijanja odobrenja za geološka istraživanja uređuje se sama oblast geologije i rudarstva i prate globalni trendovi upravljanja mineralnim sirovinama sa državama u Evropskoj uniji, ali se i vrši usaglašavanje sa zakonskom regulativom i viđenjem Geološkog zavoda kao Nacionalne geološke kuće.

Sagovornik objašnjava da će nova zakonska regulativa ne samo ubrzati razvoj rudarstva, već će biti omogućeno i domaćinsko upravljanje mineralnim sirovinama, kroz primenu najnovijih savremenih tehnologija u procesu najboljih rešenja ekstrakcije i izgradnji rudničke i rudarske infrastrukture, uz poštovanje ekoloških standarda zaštite radne i životne sredine. Zakon pruža transparentne i stabilne uslove za investicije u rudarstvo i geološka istraživanja, posebno u eksploataciji i preradi mineralnih resursa, kao i u sferi koncesionarstva.

- Jednom rečju, donošenjem novog unapređenog i savremenog zakona i čitavog seta novih podzakonskih akata, uvođenjem elektronskog rudarstva, ubeđeni smo da će se stvoriti mnogo bolji uslovi u pogledu smanjenja rizika i sigurnosti investicionih ulaganja u rudarski sektor, kao i u oblasti domaćinskog planiranja i čuvanja našeg mineralnog bogatstva, bolji i transparentni uslovi za efikasnija i racionalnija geološka istraživanja mineralnih sirovina.

Digitalizacija

Pandemija korona virusa nije ugrozila, niti je ostavila posledice na rad Geološkog zavoda Srbije. Obavljeni su i na vreme završeni svi planirani terenski i laboratorijski radovi, a posao je urađen bez ikakavog kašnjenja zahvaljujući informaciono-komunikacionim tehnologijama i radu na daljinu. Upravo digitalizacija dovela je do pokretanja izrade aplikacije odnosno geoportala.

- Geološki zavod Srbije razvija Android aplikaciju koja će biti potpuno besplatna za preuzimanje na Gugl prodavnici i omogućavaće najbrži, najjednostavniji, moderan pristup informacijama u vezi sa geologijom Srbije. Svaki korisnik aplikacije, bilo da je geolog ili zainteresovan za geologiju imaće uvid u geološki potencijal određene lokacije, zone klizišta, biće to interaktivna karta sa ležištima i pojavama mineralnih sirovina, zatim geomorfološke i karte sa drugim geološkim obeležjima. Korisnicima će biti dostupni geološki, geoekološki, hidrogeološki, geomehanički podaci, geološka zbirka, kao i ostali projekti po ugledu na evropske zemlje.

Ovakav sistemski iskorak predstavljaće, smatra Dragoman Rabrenović, snažan alat za ostvarivanje strategije upravljanja mineralno sirovinskim kompleksom sa osnovnom idejom ostvarivanja dugoročnog cilja rudarskog sektora

Inače, Geološki zavod Srbije je naučna institucija čiji koreni vode poreklo od 1884. godine kada je pod upravom Ministarstva finansija Kneževine Srbije pri rudarskom odeljenju rudnika Majdanpek formirana "geološka služba". Za istoriju geološke delatnosti bitna je i 1930. godina, jer je tada osnovan Geološki institut Kraljevine Jugoslavije. Onda sledi formiranje Geozavoda, pa Geoinstituta, a pre 10 godina spajanjem dve geološke kuće nastao je sadašnji Geološki zavod Srbije.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost