Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Nova strategija za narednih pola veka

Urbanizam u Beogradu
Foto: Vesna Zdravković
Piše: Vesna Zdravković

Prošlo je nešto više od dve godine kako je Marko Stojčić na mestu glavnog gradskog urbanista. Po stupanju na tu funkciju dao je intervju “Srpskoj ekonomiji”. Ponovo se susrećemo sa njim u njegovom kabinetu u Starom dvoru kako bi proverili rezultate dvogodišnjeg rada na polju urbanizma. Otkriva nam koji su prioritetni projekti u prestonici, šta je važno u narednom periodu izgraditi od gradske infrastrukture i kada ćemo dobiti novi strateški važan dokument - Generalni urbanistički plan. 

- Beograd danas ima svoje definisane granice i nema intencija da će nastaviti da se širi. Preostaje nam da raspoloživo zemljište preimenujemo ili prilagodimo potrebama i izgradnji svega onoga što nedostaje za viši kvalitet života, kako bi sa druge strane dobili bolji, održiviji ekonomski razvoj, kaže na početku razgovora Marko Stojčić. On izdvaja kao najvažnije projekte metro i Linijski park.

Metro i Linijski park

- Gondola trenutno nije u fokusu, tako da grad Beograd nema nikakve aktivnosti vezano za njenu izgradnju. Time se ne bavimo, sad je to u nekim zakonskim postupcima, kako god se bude razrešilo, tako će se dalje sprovoditi. To je kraj i početak te priče. Suština je da nam je prioritet u narednim godinama izgradnja metro sistema, s obzirom da će on najviše uticati na promenu i razvoj Beograda, pre svega u saobraćajnom smislu. U novembru počinju pripreme što znači da ćemo graditi depo u Makiškom polju, onda nastavljamo dalje sa izgradnjom prve linije. Samo kopanje tunela, uslovno rečeno neće se desiti ove nego sledeće godine, ali bez depoa gde će biti mašine i sve ostalo potrebno za realizaciju projekta ne može da krene ni izgradnja.

Drugi značajan projekat je Linijski park koji će ići uz obalu Dunava, od Beton hale do Pančevačkog mosta. Početak gradnje, takođe se očekuje do kraja ove godine. Projekat čini deset celina koje nadovezuju i objedinuju kulturne, edukativne, spotsko-rekreativne i komercijalne sadržaje. Započeto je uklanjanje prve prepreke – pruge na Dorćolu. Osim vraćanja Savi i Dunavu cilje je i da taj deo Starog grada stambeno oživi.

Stojčić ističe da je Linijski park poveren mladim arhitektama za koje kaže da imaju ogroman potencijal. Apsolutno su stekli poverenje grada koji im pruža šansu da pokažu šta znaju, a za uzvrat im pomaže da postanu profesionalci, ne samo ovde u svom Beogradu, u svojoj državi već i u svetu i Evropi.

- Aktivirali smo dobar broj mladih ljudi, mlađih od 40 godina jer je to period u kojem oni još uvek stasavaju, sazrevaju i formiraju se. Njih pedeset petoro uključeno je u projekat. Zadovoljni smo onim što smo dobili i mislim da smo napravili dobar izbor ljudi koji će raditi na razradi dokumentacije i izgradnji Linijskog parka koji je najvažniji projekat uređenja gradskih javnih zelenih i rekreativnih površina.

Generalni urbanistički plan

Generalni urbanistički plan Beograda do 2041. godine je bitan za urbaniste, ali i građane, jer će dati jasniju sliku dugoročne strategije razvoja grada. U njegovoj izradi učestvuju Urbanistički zavod, određen broj nevladinih organizacija i drugih stručnih institucija, ali će svoj doprinos pojedinačno dati profesori fakulteta i akademici. Oko 500 ljudi različitih struka i obrazovanja radi na tom planu.

- Poslednji plan koji je imao dosta dobre ideje i poteze jeste Generalni plan iz 1972. Od tada smo imali više izmena, ali nije bilo suštinske i potpuno nove strategije na koju bi se postavile osnove za razvoj Beograda. Bilo je između nekih planova koji su rađeni više po inerciji i kao nastavak onoga što je 1972. zamišljeno. Cilj urbanizma jeste da postoji kontinuitet koji se meri u decenijama a ne godinama. Ipak ovde je reč o vremenskom periodu u kojem imamo potpuno nove okolnosti u odnosu na pre skoro pet decenija. Sve je drugačije i otud potreba da se uradi nova strategija za narednih pola veka.

Novi Generalni urbanistički plan podrazumeva, između ostalog znatno povećanje zelenih površina, obrazovnih kapaciteta u smislu fakulteta i srednjih škola, definisanje policentričnosti koja je osnov za ravnomerni razvoj čitavog grada, a u čemu će nam pomoći metro, objašnjava gradski urbanista.

- Beograd više neće biti orijentisan samo oko centra grada. Imaćemo jedan centar na levoj obali Palilule, zatim jedan u Surčinu, Zemunu, Voždovcu, Čukarici. Novi Beograd je već postao centar za sebe i preuzeo je primat u odnosu na stari kulturno-istorijski deo grada.

Konkretno to znači da deca neće putovati po petnaest kilometara u srednju školu, nego će ići u školu koja je u njihovom najbližem okruženju. To isto važi za ostale osnovne administrativne i životne potrebe građana kao što su ambulante, parkovi, sportski tereni čime se život građana podiže na jedan mnogo viši nivo, rekao je Stojčić. I tu dolazimo do intelektualne usluge čije je učešće neophodno u ekonomskom razvoju, a koju grad Beograd treba da pruži po ugledu, na recimo Berlin kojem je upravo intelektualna usluga najveći izvozni proizvod.

Najdalje u narednih 12 meseci plan će biti završen i predložen Skupštini grada na usvajanje, što ne znači da će Generalni urbanistilčki plan tek tada početi da se sprovodi, naglašava Marko Stojičić i dodaje da već sada ima nekih naznaka iz tog plana koje utiču na planove detaljne regulacije u smislu buduće strategije razvoja.

Prioritet kanalizacioni sistem

Beograd i dalje godišnje ima oko million i po izgrađenih kvadrata. Preovlađuje još uvek talas intezivne stambene i komercijalne gradnje, ali je sve više prisutan trend u kojem su na prvom mestu javni objekti i kampusi. Nelegalna gradnja je zaustavljena u masovnom smislu. Novi Beograd nastavlja najviše da privlači investitore, mada je ulaganje ravnopravno zastupljeno i u ostalim delovima grada.

Kada je reč o infrastrukturnim radovima prioritet je kompletan kanalizacioni sisem na Paliluli i u Zemunu. U saobraćajnom smislu važna je spoljna saobraćajna tangenta, zatim most na Adi Huji i novi Savski most čija je izgradnja u fazi pripreme.

- Grad ima više nego ikada različitih projekata i poslova. Posebno bih se osvrnuo na objekte kulture. Gotovo pola veka nije izgrađen nijedan takav objekat. Na tome sada radimo, jer građani na to imaju pravo.

Uređenje trgova, skverova, pjaceta u planu je i ove godine. Glavni gradski urbanista još jednom ističe da je zadovoljan onim što je do sada realizovano. Kaže da su trgovi ozelenjeni i preuređeni kao svetski trgovi u Parizu, Londonu, Rimu. Trg nije park, zaključuje Stojičić. Smatra još da su Trg republike, Savski trg, skverovi u Bulevaru despota Stefana, kao i plato ovičen ulicama Džordža Vašingtona, Palmotićeva i Dalmatinska uspešno odrađeni. Ovaj poslednji će biti završen na leto, najskasnije na jesen kada će tu biti postavljene tribine, urbani mobilijar i spomenik Jerneju Kopitaru.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost