Možda Donald Tramp nije uspeo da izazove tektonske promene na evropskom kontinentu, no predsednički izbori u Francuskoj i te kako će uticati na buduće funkcionisanje Evropske unije. Nakon bregzita se postavlja pitanje ko su veći Evropljani, francuski nacionalisti ili kreatori nemačke ekonomske superiornosti? Pobeda Emanuela Makrona na predsedničkim izborima u Francuskoj svakako će promeniti tokove u evrozoni. Da li ćemo ponovo videti EU sa dva motora, nemačke i francuske proizvodnje, ili neki novi, hibridni motor, sastavljen od više nego dva generatora moći, zavisi i od doslednosti u realizaciji predizbornih obećanja novog predsednika Francuske. O tome za Srpsku ekonomiju govori prof. dr Slobodan Zečević, profesor u Institutu za evropske studije.
Da li su predsednički izbori u Francuskoj raskrsnica koja će odrediti budućnost Evropske unije?
Jesu. Evropska unija je u krizi i zato što Francuska u EU ne igra ulogu koju bi trebalo. Francuska i Nemačka su praktično bile dva motora jednog istog aviona. Danas Nemačka dominira Evropskom unijom, dok je Francuska utišana na neki način, što se vidi u nekim inicijativama kad je reč o evropskim integracijama. Potrebne su nove institucionalne reforme i nova rešenja da bi Evropska unija opstala. Francuska u tome može da pruži znatan doprinos.
Jesu li su ovi izbori još jedan trik, poput predizborne kampanje Donalda Trampa, nakon čega će uslediti standardizovano upravljanje francuskom ekonomskom politikom?
Ne, ja mislim da nisu trik kao s Donaldom Trampom.
Predizborna obećanja umnogome su uticala na ishod izbora. Videli smo kako su Francuzi glasali. Kako ste vi videli predizbornu kampanju dvoje kandidata? Počnimo od Marin le Pen.
Dok je u početku kampanje propagirala referendum o izlasku iz zone evra, u poslednjih nedelju do deset dana govorila je da će ga odložiti za izvesno vreme, zato što je to nepopularno u Francuskoj. Starije stanovništvo koje ima ušteđevinu u bankama u evrima zadovoljno je evrom jer je to čvrsta valuta. Bio je prisutan strah da bi pretvaranje štednje u franke dovelo do devalvacije franka, čime bi izgubili stvarnu vrednost ušteđevine. Prema nekim ispitivanjima, oko 70 odsto ljudi je protiv povratka na franak. S obzirom na to da je to nepopularna mera, postavilo se i pitanje kakav bi ona predsednik bila u slučaju da se na referendumu o istupanju iz zone evra većina izjasni za ostanak.