Foto: Nemanja Jovanović Srbija je prethodnih godina uspela da povuče sredstva iz različitih instrumenata EU, poput Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA II), Investicionog okvira za Zapadni Balkan, Fonda solidarnosti EU, MADAD fonda i drugih, podseća u intervjuu za Srpsku ekonomiju Jadranka Joksimović, ministarka za evropske integracije u Vladi Republike Srbije, i dodaje da su i efekti primene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju poznati i pozitivni za našu ekonomiju, te da je EU najznačajniji spoljnotrgovinski partner Srbije sa 64,4 odsto udela u ukupnoj razmeni.
Ako imamo u vidu institucionalne i finansijske performanse Rumunije, Bugarske i Hrvatske u trenutku kad su postale članice Evropske unije, da li je zaista neophodno da Srbija što pre postane deo evropskog tržišta, bez obzira na nivo spremnosti i njenu faktičku konkurentnost?
Imali smo prilike da čujemo da politička vizija Evropske unije predsednika Evropske komisije Žan-Kloda Junkera, pored sveobuhvatne reforme Unije, obuhvata i Srbiju. To je liderska izjava koja uvažava reformske napore i prepoznaje kapacitete Srbije, i sada kao kandidata, ali i sutra kao članice EU. Kada govorimo o tržištu, podsetiću da Srbija u velikoj meri već jeste deo evropskog tržišta. Stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) ili, još preciznije, po isteku prelaznih rokova predviđenih Prelaznim sporazumom uz SSP, formirana je zona slobodne trgovine između Srbije i EU. Efekti primene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju su poznati i pozitivni su za našu ekonomiju. Danas možemo da kažemo da je Unija najznačajniji spoljnotrgovinski partner Srbije sa 64,4 odsto udela u ukupnoj razmeni. To je oko šest puta više od drugoplasiranog na listi, što je naše najbliže okruženje, a to je CEFTA region. Srbija je znatno uvećala izvoz na evropsko tržište. Sa početkom primene Sporazuma 2008. godine izvozili smo oko četiri milijarde evra, a na kraju 2016. godine blizu 10 milijardi. Smanjen je deficit u trgovini, pa je na kraju 2016. pokrivenost izvoza uvozom bila 80,9 odsto. Da podsetimo, kada je 2008. godine Srbija počela da primenjuje sporazum, to je bilo na nivou od 44,4 odsto.