Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ulazak u digitalnu eru koracima od sedam milja

Borko Drašković, direktor Republičkog geodetskog zavoda
Piše: Ljiljana Staletović

Republički geodetski zavod (RGZ) reformiše se, a u sklopu toga se u proces upravljanja i registracije nepokretnosti uvode digitalne tehnologije, savremeni tehnološki i poslovni procesi, koje prati i uvođenje odgovarajućeg organizacionog i poslovnog modela ove institucije. O tome za Srpsku ekonomiju govori direktor Republičkog geodetskog zavoda Borko Drašković.

Kako projekat Unapređenje zemljišne administracije u Srbiji, koji se sprovodi uz podršku Svetske banke, doprinosi pozicioniranosti Srbije na svetskoj investicionoj mapi?

Fokus projekta je na reformi RGZ. U proces upravljanja i registracije nepokretnosti uvodimo digitalne tehnologije, savremene tehnološke i poslovne procese, a to prati i uvođenje odgovarajućeg organizacionog i poslovnog modela RGZ. Da bi se ogroman potencijal koji nosi geosektor u potpunosti iskoristio, neophodno je da RGZ, kao institucija koja je u Srbiji lider u tom domenu, obezbedi harmonizaciju podataka i definiše efikasnu isporuku tržištu. Organizaciono, postavićemo rešenje koje je bazirano na tržišnim principima i saradnji sa zainteresovanim stranama na nacionalnom nivou. Prve rezultate reformi i servisnu orijentaciju RGZ prema klijentima i investitorima prepoznao je NALED u januaru 2016, na devetoj godišnjoj konferenciji Reforme u Srbiji i nova ekonomska agenda, kada su zaposleni u RGZ dobili priznanje za doprinos reformama u domenu primene Zakona o planiranju i izgradnji i uvođenju sistema e-dozvola, a Srbija je u toj oblasti na Doing Business listi Svetske banke napredovala za čak 116 mesta. Napredak, od 16 mesta, postignut je i u domenu registracije nepokretnosti. Za investitore su to odlične vesti. Indikatori na Doing Business listi Svetske banke pokazuju da smo sposobni da promenimo stare birokratske navike i stvorimo administraciju za 21. vek. Korišćenjem satelitskih snimaka, savremenih tehnologija i veštačke inteligencije u okviru tzv. mašinskog učenja, u roku od šest meseci napravićemo registar svih objekata u Srbiji, koji će biti predstavljeni na planovima u digitalnom obliku. Samo takav sistem će unaprediti razvoj tržišta nepokretnosti i povećati obim poslovanja. Svesni smo da su ažurni geoprostorni podaci, brzo i lako dostupni, ključ za razvoj ekonomije, i zbog toga ulazimo u digitalnu eru koracima od sedam milja.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost