Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Obveznice donose više nego štednja

Mahmut Bušatlija, ekonomista i konsultant za strana ulaganja
Piše: Ljiljana Staletović

Prednost državnih obveznica je u većem prinosu nego što je to štednja. Dok štednja u devizama, s kamatom koja retko prelazi 1-1,25% godišnje, daje neku sigurnost da će kapital koji se drži u banci zadržati svoju vrednost ukoliko inflacija nije veća od tih kamata, pri kupovini državne obveznice stoji takozvana suverena garancija države, kaže u razgovoru za Srpsku ekonomiju Mahmut Bušatlija, ekonomista i konsultant za strana ulaganja.

Na koji način građani i država profitiraju od obveznica i koja je razlika između ovih koje je emitovalo Ministarstvo finansija i onih koje smo imali ranije?

Ne postoje konkretne razlike, bilo je samo pitanje proširenja mogućnosti da se kupe. Te obveznice su ranije kupovale banke i tajkuni, ali uređivanje tog bankarskog sektora 2001. i 2002. godine nisu pratile jako smislene i dobre akcije. Smatram da je dobro za građane da imaju mogućnost da štede kupujući državne obveznice. Na taj način pomažu u finansiranju budžeta, ali i sebi omogućavaju nešto veću zaradu nego na štednji. Svuda u svetu obveznice donose nešto malo više nego štednja. Nažalost, zahvaljujući ljudima koji su smatrali da su stručnjaci iznad politike, koji nikada nisu stvarno vodili računa o javnom interesu, trgovina hartijama od vrednosti koje emituje država donosila je profit pojedincima. Bilo da je država neposredno, preko Ministarstva finansija ili trezora, ili preko Narodne banke omogućila pristup toj trgovini bankama i, da kažemo, povlašćenim bogatašima, odnosno tajkunima u ovoj zemlji, oni su u ta dobra vremena, kad je bilo dovoljno novca, zarađivali dobre pare na tome. Jedno vreme su strane banke najviše zarađivale na repo stoku, odnosno obveznicama Narodne banke Srbije. Kao ideja to je dobro. To je jedan od osnovnih elemenata postojanja kapitalizma – berza, jer tim papirima se trguje na njoj. Međutim, pitanje je koliko se to može realizovati sada, jer u zemlji u kojoj je potrošačka korpa skuplja od dve prosečne plate vrlo teško je zamisliti da visoka srednja klasa drži berzu, trgovinu hartijama od vrednosti, kao svuda u razvijenom svetu.

Ostali naslovi

Šta o finansijama možemo da naučimo od pčela?
Srpska ekonomija
Posmatranjem načina na koji pčele funkcionišu u svojoj zajednici, možemo prepoznati iznenađujuće paralele sa osnovnim principima finansijske pismenosti. Njihova posvećenost štednji, jasno definisane uloge i dugoročno planiranje su i dobar model za odgovorno upravljanje ličnim i porodičnim budžetom
Kako su se voleli Hercegovci i Savamala
Srpska ekonomija
Baš kao što se u Beogradu vekovima unazad susreću Sava i Dunav, tako su mu i brojne ličnosti dolazile u zagrljaj kako bi ostvarili svoje snove. Među njima se ističu dva ponosita Hercegovca koji su, svaki na svoj način, zadužili grad u koji su bili zagledani i zaljubljeni do kraja života: Moma Kapor i Luka Ćelović
Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra