Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Obveznice donose više nego štednja

Mahmut Bušatlija, ekonomista i konsultant za strana ulaganja
Piše: Ljiljana Staletović

Prednost državnih obveznica je u većem prinosu nego što je to štednja. Dok štednja u devizama, s kamatom koja retko prelazi 1-1,25% godišnje, daje neku sigurnost da će kapital koji se drži u banci zadržati svoju vrednost ukoliko inflacija nije veća od tih kamata, pri kupovini državne obveznice stoji takozvana suverena garancija države, kaže u razgovoru za Srpsku ekonomiju Mahmut Bušatlija, ekonomista i konsultant za strana ulaganja.

Na koji način građani i država profitiraju od obveznica i koja je razlika između ovih koje je emitovalo Ministarstvo finansija i onih koje smo imali ranije?

Ne postoje konkretne razlike, bilo je samo pitanje proširenja mogućnosti da se kupe. Te obveznice su ranije kupovale banke i tajkuni, ali uređivanje tog bankarskog sektora 2001. i 2002. godine nisu pratile jako smislene i dobre akcije. Smatram da je dobro za građane da imaju mogućnost da štede kupujući državne obveznice. Na taj način pomažu u finansiranju budžeta, ali i sebi omogućavaju nešto veću zaradu nego na štednji. Svuda u svetu obveznice donose nešto malo više nego štednja. Nažalost, zahvaljujući ljudima koji su smatrali da su stručnjaci iznad politike, koji nikada nisu stvarno vodili računa o javnom interesu, trgovina hartijama od vrednosti koje emituje država donosila je profit pojedincima. Bilo da je država neposredno, preko Ministarstva finansija ili trezora, ili preko Narodne banke omogućila pristup toj trgovini bankama i, da kažemo, povlašćenim bogatašima, odnosno tajkunima u ovoj zemlji, oni su u ta dobra vremena, kad je bilo dovoljno novca, zarađivali dobre pare na tome. Jedno vreme su strane banke najviše zarađivale na repo stoku, odnosno obveznicama Narodne banke Srbije. Kao ideja to je dobro. To je jedan od osnovnih elemenata postojanja kapitalizma – berza, jer tim papirima se trguje na njoj. Međutim, pitanje je koliko se to može realizovati sada, jer u zemlji u kojoj je potrošačka korpa skuplja od dve prosečne plate vrlo teško je zamisliti da visoka srednja klasa drži berzu, trgovinu hartijama od vrednosti, kao svuda u razvijenom svetu.

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem