Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Investicije – najveći pokretač privrednog rasta

Dragica Sekulić, ministarka ekonomije u Vladi Crne Gore
Piše: Mitko Arnaudov

Srbija je tradicionalno najznačajniji crnogorski trgovinski partner, tvrdi u intervjuu za Srpsku ekonomiju Dragica Sekulić, ministarka ekonomije u Vladi Crne Gore. To potkrepljuje činjenicom da Crna Gora najveću robnu razmenu ima sa zemljama Evropske unije i CEFTA. Srbija, dodaje, ima najznačajnije učešće u okviru CEFTA zemalja i ona je najveći spoljnotrgovinski partner Crne Gore kada je reč o uvozu i izvozu. Ukupna spoljnotrgovinska razmena dve zemlje u 2017. iznosila je 561,5 miliona evra. Govoreći o ekonomskim pokazateljima, Sekulićeva je istakla da se Crna Gora krajem prošle godine našla na petom mestu u Evropi po rastu svoje ekonomije.

Početkom 2017. najavljeno je da će to biti godina mini-buma crnogorske ekonomije. Da li je to i ostvareno i u čemu se ogleda privredni rast?

U 2017. godini ne samo da smo ispunili očekivanja već smo premašili sve prognoze, i sopstvene i međunarodnih institucija. Crna Gora se krajem prošle godine našla na petom mjestu u Evropi po nivou rasta svoje ekonomije: procijenjeni rast BDP-a u 2017. godini je oko 4%, što je među najvišim u regionu, dok je procjena za 2018. godinu 3%. Takođe, prema izvještaju Svjetske banke iz 2017, Crna Gora po ekonomskim pokazateljima spada među najbrže rastuće eko-BDP-a u 2017. godini je oko 4%, što je među najvišim u regionu, a prognozirani rast je iznosio 2,6%. Ekonomski rast podstaknut je intenzivnijom realizacijom radova na izgradnji krupnih infrastrukturnih projekata, posebno auto-puta, lokalne infrastrukture i turističkih kapaciteta, ali i rekordnom turističkom sezonom. Napredak pokazuje Doing Business lista za 2018. godinu, na kojoj je Crna Gora napredovala za devet mjesta i zauzela 42. poziciju među 190 rangiranih zemalja. Najveći napredak zabilježen je u okviru indikatora „dobijanje električne energije”, koji je poboljšan za čak 40 mjesta u odnosu na prošlogodišnji. Dakle, za malu ekonomiju poput crnogorske najveći pokretač privrednog rasta jesu investicije. Potencijal za ekonomski rast posebno je prepoznat u turizmu, energetici, poljoprivredi i industriji. Preliminarnipodaci Centralne banke Crne Gore pokazuju da je neto priliv stranih direktnih investicija u periodu januar–novembar 2017. godine iznosio 394 miliona eura, što je za 13,4% više u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Nastavljamo sa svim aktivnostima na unapređenju poslovnog ambijenta, što će, uz preduzete fiskalne mjere, doprinijeti još većem rastu i stabilnosti naše ekonomije.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost