Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

M:tel za 15 godina investirao 400 miliona evra, prihodi kontinuirano rastu

 Vladimir Lučić, direktor Telekoma Srbija i predsednik Odbora direktora M:tela
Srpska ekonomija

Kompanija M:tel investiralaje 400 miliona evra za 15 godina poslovanja u Crnoj Gori, tokom kojih smo postali lideri u mobilnoj telefoniji i multimediji, saopštio je u intervjuu podgoričkoj Pobjedi generalni direktor Telekoma Srbija i predsednik Odbora direktora M:tela Vladimir Lučić.

Telekom Srbija većinski je vlasnik M:tela sa 51 odsto akcija, dok je Lučić kao dugogodišnji direktor od M:tela napravio najznačajnijeg igrača na crnogorskom tržištu telekomunikacija. U razgovoru koji smo vodili povodom 15 godina poslovanja kompanije, Lučić je kazao da im prihodi konstantno rastu, te da veruje da će ove godine preći 80 miliona evra.

Želja mi je da M:tel postane prvi i u segmentu fiksnog interneta. Blizu smo tog cilja i ubeđen sam da ćemo ga i ostvariti istakao je Lučić.

Najveći uspesi

Na pitanje šta izdvaja kao najveće uspehe M:tela u prethodnih 15 godina, Lučić je odgovorio da se retko može naći primer u svetu da je treći operator na već zasićenom tržištu u oštroj konkurenciji uspeo doći do pozicije broj jedan.

„To zahteva velike investicije na samom početku, jer ako hoćete da budete prvi u mobilnoj telefoniji morate imati pokrivanje kao i drugi konkurenti. Takođe, to je bio slučaj i u fiksnoj telefoniji gde kao veliki uspeh smatram izgradnju fantastične optičke infrastrukture do naših korisnika, čime smo Crnu Goru uveli u rang najrazvijenijih zemalja. Naš najveći uspeh su naši zaposleni, kojih je sada preko 500 u M:tel porodici. Oni jesu naša najveća snaga“, rekao je Lučić, ističući da je ponosan što i za vreme korone nisu smanjivali broj radnika, niti plate.

Kompanija je od 2007. godine investirala 400 miliona evra, od čega su direktne strane investicije, odnosno ulaganje Telekoma Srbija i Telekoma Srpske 147 miliona, piše Pobjeda.

„Ostatak je M:tel investirao iz sopstvenih prihoda. Investirali smo pre svega u jaku mobilnu mrežu, odličnu optičku infrastrukturu, akvizicije malih kablovskih operatora i digitalne servise. U narednom periodu ćemo staviti fokus na razvoj 5G mreže, kao i razvoj digitalnih servisa“, ukazao je Lučić, koji očekuje da M:tel ove godine premaši 80 miliona evra prihoda.

„Prihodi nam kontinuirano rastu i sa 74 miliona evra u 2020. godini imali smo prihod od 78,4 miliona u 2021. Potpuno sam siguran da ćemo ove godine preći cifru od 80 miliona“, optimističan je Lučić.

Govoreći o planovima i kako vidi M:tel u narednih pet godina, Lučić je kazao da imaju velike ambicije u razvoju čitave grupe, pa i samog M:tela.

„Želimo od naše grupe da stvorimo jakog svetskog igrača u segmentu digitalnih servisa. Dakle, razvojem optičkog interneta, 5G mreže i digitalnih servisa želimo da budemo nosioci digitalne četvrte industrijske revolucije koja dolazi. Moram napomenuti da mi kao grupa, a samim tim i M:tel, imamo strateško partnerstvo sa Vodafonom. Vodafon je najveći svetski operator i saradnja sa njima će nam omogućiti mnogo bolje cene opreme, kao i ubrzani razvoj digitalnih servisa baziranih na 5G“, naveo je Lučić, dodajući da je Vodafon najbrže rastuća 5G mreža u svetu, te da je njihovo iskustvo u ovom domenu veliko.

Svetski igrači

Nakon što je više od 20 godina proveo na direktorskim pozicijama u Telekomu Srbija, Lučić je krajem 2020. izabran za generalnog direktora te kompanije. Od tada je ostvario značajne saradnje sa velikim svetskim kompanijama i krenuo u širenje na druga tržišta, a na pitanje šta je naredni cilj odgovara cilj je da postanemo svetski telekomunikacioni igrači.

„Našu mobilnu mrežu ćemo proširiti na tržišta Nemačke, Švajcarske, SAD i Kanade. Preko našeg fonda za finansiranje start-up ideja razvićemo nove aplikacije koje ćemo prodavati u čitavom svetu. Bavimo se i razvojem sopstvenog sadržaja i već sada prodajemo serije na pet kontinenata. Neke od naših serija kao što su ,,Besa i ,,Dug moru” snimane su u Crnoj Gori“,zaključio je Lučić.

Kritikuju nas glavni konkurenti, ali neće uspeti

Komentarišući to što je opozicija u Srbiji prethodno kritikovala način na koji je rukovodio M:telom, tvrdeći da je zaduživao kompaniju, fingirao izveštaje i imao sumnjive isplate, Lučić je kazao da je reč o krajnje neutemeljenim i zlonamernim navodima.

„Kao što ste mogli pratiti, svi napadi na našu kompaniju dolaze od našeg glavnog konkurenta u Srbiji u kablovskom tržištu. Od trenutka kada smo krenuli u intenzivan rast i razvoj, od tada naš glavni konkurent, zloupotrebljavajući svoje medije, kreće u agresivnu kampanju protiv nas. Takođe, ulažu milione evra u međunarodnu kampanju protiv nas sa ciljem da nas diskredituju. To im neće uspeti“, poručio je Lučić.

On je istakao da je Telekom Srbija grupa sve postigla sopstvenim ulaganjem i razvojem, te da su za 25 godina uložili preko šest milijardi evra u razvoj i akvizicije.

„Ovako impresivan podatak je glavni razlog zašto smo lideri u uslugama u regionu, a istovremeno i medijski lideri kroz naš sportski kanal Arenu. Naši rezultati najbolje pokazuju koliko su neutemeljene bilo kakve prozivke na ovaj račun. Velika mi je čast što sam 21 godinu direktor u Telekom Srbija grupi. Mogu da kažem da sam učestvovao u svim bitnim razvojnim projektima naše grupe. Projekat M:tela mi je jedan od najdražih i on treba da postane primer kako se mogu ostvariti, i na izgled nemogući, ciljevi ako se snažno veruje, ima jasna strategija i odličan tim“, naveo je Lučić.

Veštačka inteligencija i robotizacija budućnost

Na pitanje kako vidi budućnost telekomunikacija, Lučić je odgovorio da će u sledećih 15 do 20 godina doći do velikih promena u našim životima.

„Nosioci tih promena biće razvoj veštačke inteligencije, razne vrste senzora, robotizacija poslovnih procesa, virtuelna realnost, primena nano robota u medicini. Ono što je za nas kao telekomunikacione operatore bitno je što će većina tih novih servisa zahtevati kvalitetan fiksni i mobilni internet. Dakle, internet će biti veliki prihod za operatore, ali ne i dovoljan", smatra Lučić i dodaje da operatori moraju naći način da uđu u razvoj digitalnih servisa i aplikacija, i tu uzmu deo prihoda.

„Broj infrastrukturnih operatora će se smanjivati po zemljama, a servisnih povećavati. Strategija naše grupe, čiji sam tvorac, je upravo u ovom smeru i mislim da ćemo je dobro iskoristiti. Na kraju krajeva, ovaj intervju dajemo povodom 15 godina postojanja M:tela. Kada bude 30 godina M:tela, videćemo da li sam bio u pravu“, naveo je Lučić u intervjuu za podgoričku Pobjedu.

 

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost