Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Vreme okupljanja, darivanja, bliskosti

Praznici
Foto: Vesna Zdravković
Piše: Vesna Zdravković

Gužve u prodavnicama, kolaps u saobraćaju, svetlucave jelke i raznobojni ukrasi prvi su simptomi novogodišnje atmosfere. „Volim praznike i jedva čekam da vidim šta donosi nova godina“, „Smara me kupovina, kićenje i uopšte euforija“, „Nekada sam s nestrpljenjem čekala ponoć, sada mi je svejedno“, „Samo da dočekam novu godinu u krugu najmilijih“,„Nisam baš raspoložen, ali se ipak veselim praznicima i nadam se da će nova godina biti bolja“, neki su od odgovora iz naše mini-ankete.

Praznici su vreme kada se osećamo svečano, radosno, ali i „prazno“, kada imamo više slobodnog vremena, kada su datumi simbolični i obeležavaju simbolično završetak jednog i početak novog perioda, kaže za Srpsku ekonomiju sociolog Radmila Urošević.

- Na kraju jedne i početku nove godine uobičajeno je da svodimo lične račune, kako privatne, tako i poslovne, suočavamo se sa pitanjima prolaznosti i neumitnog protoka vremena. Sve su to dovoljno „jaki“, ali i realini razlozi i povodi da osetimo usamljenost, setu, tugu. Nemoć da zaustavimo vreme, nadoknadmo ili ispravimo propušteno, promenimo prošlost.

Zato je važno, smatra sagovornica da pronađemo balans između onog što smo mogli, a nismo, da budemo realni i potrudimo se da u praznične dane nostalgija i tuga ne budu dominantno osećanje.

- Uvek imamo mnogo više razloga da budemo raspoloženi i sa više vedrine posmatramo trenutke koje treba provesti u izabranom društvu i druženjima koja nam svima nedostaju.

Pesimisti „mrače“ cele godine

Koje osobe pogađa praznična depresija, pitali smo Radmilu Urošević. Prema njenom mišljenju to su ljudi koji žive sami, starija populacija, ali i pesimisti odnosno svi oni koji „mrače“ sebe tokom godine depresivni su i za vreme praznika. Kako živimo tokom godine tako i praznujemo, ističe sagovornica i dodaje da ima solista, onih koji žive sami, ali nisu depresivni. Odnos prema praznicima definitivno je simetričan našoj životnoj filozofiji, mišljenje je našeg sociologa.

Ona kao najbolju preventivu za prazničnu depresiju i usamljenost vidi u tome da isplaniramo šta ćemo raditi ili ne raditi tokom praznika.

- Praznici su prilika da se vidimo i družimo sa članovima porodice, komšijama, bliskim ljudima, da prošetamo, spremimo omiljeni kolač ili večeru , konačno pročitamo knjigu koja strpljivo čeka svoj red, pogledamo filmove, služamo muziku, oslobodimo životni i radni prostor nepotrebnih stvari. Suština je da radmo ono što baš volimo i želimo, a ne stižemo tokom godine.

Humana dela

S obzirom da je Radmila Urošević dugogodišnji koordinator Volonterskog centra na Zvezdari, žena otvorenog srca i blagodarne ruke sasvim je očekivana njena preporuka da se za praznike setimo svih onih koji ne žive u izobilju, onih čija su deca tamo negde daleko. Usamljenom ili siromašnom komšiji naše malo humano delo može da znači mnogo.

- Poklonimo svoju nepotrebnu odeću i obuću, knjigu, učestvujmo u humanitarnim akcijama. Budimo humani, jer su praznici vreme darivanja i solidarnosti. Ako primenite bar nešto od navedenog sigurno ćete se pred i tokom praznika osećati mnogo bolje. Naravno biti human se može i tokom cele godine.

Radmila Urošević misli da su taj pad duha i negativnost izraženiji više sada u odnosu na ranije godine, jer je pritisak koji prosečan čovek danas trpi jači nego ikada. Tu su, pre svega borba za egzistenciju i svega što život u vreme pandemije nosi, ali i negativan uticaj medija, interneta, elektronske i mobilne komunikacije.

Porodično ognjište

Na kraju smo Radmilu Urošević pitali imaju li psiholozi i sociolozi rešenje za praznični lokdaun. Ono što ona uvek preporučuje u radu sa ljudima, pojedinačno, grupno i onlajn je da su praznici priča o balansu koji nam je uvek potreban poput pogleda na čašu vode koja je polupuna ili poluprazna.

- Okupite porodicu, prijatelje, budite ognjište za sve njih. To su trenuci kojih ćete se uvek sećati. Praznici treba da budu vreme okupljanja, darivanja, bliskosti, komunikacije i razmene svega onoga što nam se dešava. Porodica i prijatelji treba da znaju šta radimo, šta nas raduje, kao i šta nas muči, ali bez teških razgovora i „dramskih raspleta“.

Sagovornica još naglašava da su svi članovi porodice važni, bez obzira na godine. Bitno je i da više pažnje posvetimo i sebi. Ako je nama dobro biće dobro i nama važnim osobama.

- Pokažimo malo više ljubavi i nežnosti prema sebi, ojačajmo sebe za nove izazove i obaveze. Radujmo se praznicima i svemu što ćemo isplanirati za dane koji dolaze.

I od nas jedan vrlo praktičan, a delotvoran savet. Uzmite na početku godine jednu teglu i u nju ubacujte papiriće na kojima ćete napisati sve lepe stvari koje vam se budu desile. Na kraju godine, podsetite se svih lepih sitnica i događaja koje ste zapisali i videćete da odlazeća godina i nije bila tako loša.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost