Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ekonomija traži iskusne radnike

Ramona Neuse, voditeljka projekta VETnet Nemačke komore za industriju i privredu
Foto: Miloš Nikolić
Piše: Mitko Arnaudov

Nemačka komora za industriju i privredu pokrenula je projekat „11 zemalja – 11 iskustava – VETnet i dualno obrazovanje”. VET je zanimljiva tema koja uključuje ekonomiju, ministarstvo, škole, kabinete, mlade ljude, i nije bitno čija je strana. Podjednako kao što Merkelova i Tramp nisu najbolji drugovi, ali su seli zajedno i razgovarali o VET-u. Na taj način rade u korist obrazovnog sistema zemlje. Tako da svi imaju interes, i to je tema za svaku osobu, svaku kompaniju, firmu, rekla je u intervjuu za Srpsku ekonomiju Ramona Neuse iz Nemačke komore za industriju i privredu, voditeljka projekta „11 zemalja – 11 iskustava – VETnet i dualno obrazovanje”.

Zašto je model dualnog obrazovanja važan za takozvane države u tranziciji kao što je Srbija?

Smatram da model dualnog obrazovanja nije važan samo za položaj zemalja u tranziciji, kao što je Srbija, već za sve zemlje širom sveta, zato što ekonomija traži sve više iskusnih radnika koji odgovaraju njenim potrebama.U mnogim zemljama se srećemo sa problemom demografskog razvitka, gde imamo manje veštih/iskusnih radnika i jaz između uklapanja potreba ekonomije i VETa-a koju nude obrazovne institucije ili univerziteti. Morate da praktikujete i razvijate ekonomiju. Sledeći nivo u našoj zemlji je 4.0, kako bih rekla, da se ustremimo u potrebi za većim brojem specijalizovanih ljudi koji su sposobni da ostvare svoj plan u svojoj profesiji, a to nije lako naučiti samo teorijskim put, već moramo i praktičnim. Iz tog razloga mnoge zemlje sve više potražuju nemački model, ili u zemljama nemačkog govornog područja, kao što su Nemačka, Austrija, Švajcarska. Mi praktikujemo VET. To deluje kao veoma lak način da iskombinuju potrebe ekonomije i ponude obrazovnih institucija VET-a. Međutim, potrebno je dosta vremena da se pokrenu svi elementi i da shvate šta mi radimo u zemljama nemačkog govornog područja, zato što imamo dugu tradiciju u ovom poslu i vi ne možete copy/paste sistem u svaku zemlju ponaosob, već imate elemente. Mnoge zemlje osećaju potrebu za promenom, ponekad i ne znaju šta bi promenili, ali imaju potrebu za tim. Zato postoji interesovanje za nemački sistem VET-a koji je na veoma visokom nivou i veoma dobro funkcioniše 1000 godina u Nemačkoj, ali ne stoji na jednom mestu, već smo ga dalje unapredili. To je proces.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost