Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Prioritet Transbalkanski koridor

Jelena Matejić, direktorka Elektromreža Srbije a. d.
Piše: Mitko Arnaudov

Ove godine „Elektromreža Srbije” obeležava šezdeset godina prenosa električne energije, odnosno šest decenija od osnivanja prve kompanije koja se bavila tom delatnošću u Srbiji. Danas EMS a. d. u svojoj nadležnosti ima više od 10.000 kilometara dalekovoda i oko 40 postrojenja, kojima upravlja na najbolji mogući način i uz primenu najnovijih tehnologija i savremenih softverskih rešenja. Ambicija je da u narednom periodu EMS postane ključno energetsko čvorište ovog dela Evrope. O tome za Srpsku ekonomiju govori Jelena Matejić, direktorka „Elektromreže Srbije” a. d.

Posle toliko decenija i promena koje su se dogodile, o kakvoj je, zapravo, kompaniji reč kada danas pomenemo EMS a. d.?

Mogu slobodno da kažem da „Elektromreža Srbije” ovaj značajan jubilej dočekuje kao moderna i uspešna kompanija, lider u elektroenergetskom sektoru u Srbiji, ali i u regionu. O tome svedoče rezultati, kapitalne investicije koje smo uspešno realizovali, trafostanice i dalekovodi koji niču širom zemlje, ali i status i reputacija koje smo izgradili tokom godina, i koje čuvamo i neprestano unapređujemo. Potvrda toga su, između ostalog i sertifikati za integrisane menadžmentsisteme koje nam je uručila vodeća svetska kompanija za kontrolu, verifikaciju, ispitivanje i sertifikaciju. EMS je sigurno najmodernija kompanija u našoj zemlji koja je u vlasništvu države. U našoj nadležnosti je više od 10.000 kilometara dalekovoda i oko četrdeset postrojenja, kojima upravljamo na najbolji mogući način i uz primenu najnovijih tehnologija i savremenih softverskih rešenja. Naravno, to gde smo sada nije nam palo s neba, već je produkt vrednog rada i zalaganja svih zaposlenih, ali i činjenice da se oslanjamo na zaostavštinu velikana elektroenergetike koji su još pre šezdeset godina postavili temelje za današnje uspehe. Tada je prepoznato da se prenosu električne energije mora posvetiti posebna pažnja i osnovan je „Elektroistok”, čiji smo mi naslednici. Naravno, promene koje su se tokom godina događale su ogromne, poslovanje se modernizovalo, išlo se ukorak sa vremenom, a u nekim oblastima smo bili čak i pioniri. Ipak, ono što se nije menjalo su posvećenost poslu, i čak mogu da kažem – ljubav prema kompaniji. Takav odnos nam je i omogućio da stojimo rame uz rame sa evropskim operatorima prenosnog sistema. Uz sve to, važno je pomenuti i da smo kompanija koja posluje pozitivno, ostvaruje značajne finansijske uspehe i pritome najveći deo sredstava koje prihoduje redovno uplaćuje u republički budžet.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost