Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Godina 2025. nije obećanje, već podsticaj

Radica Nusdorfer, šefica Sektora za evropske integracije pri Delegaciji EU u Srbiji
Foto: Miloš Nikolić
Piše: Ljiljana Staletović

Vrata Evropske unije otvorena su za dalja pridruživanja, ali perspektiva stupanja u članstvo 2025. u potpunosti zavisi od angažmana Srbije u pristupnom procesu. Važni kriterijumi za proširenje iz Kopenhagena tiču se, zapravo, ekonomije, tj. tržišne ekonomije i kapaciteta za hvatanje u koštac s konkurencijom iz Evropske unije. Kada bude ispunila ta va kriterijuma, Srbija će u ekonomskom smislu biti spremna da se pridruži EU – naglašava u intervjuu za Srpsku ekonomiju Radica Nusdorfer, šefica Sektora za evropske integracije pri Delegaciji EU u Srbiji.

Srbija je od Evropske komisije dobila pozitivne ocene za reforme u ekonomiji. Šta to znači za našu zemlju i njen put ka Evropskoj uniji?

– Iako su u godišnjem izveštaju za 2018. bili prikazani mešoviti rezultati, rezultati u oblasti ekonomije bili su prilično pozitivni. To se naročito odnosi na dobre fiskalne rezultate budući da je Srbija ostvarila budžetski suficit. Biće važno očuvati tu stabilnost, recimo uvođenjem pravila koja će biti obavezujuća u većoj meri – u skladu sa izveštajem i političkim preporukama datim u okviru ekonomskog dijaloga o programu ekonomskih reformi. Privredni rast, premda niži od očekivanog ili potrebnog da bi se premostio razvojni jaz (1,9 odsto), počiva na zdravim osnovama, a mi  smo optimistični u pogledu njegovog rasta ove i narednih godina. Ima još pozitivnih tendencija: rast izvoza, povećanje direktnih stranih ulaganja i izvesna poboljšanja poslovne klime. Takva pozitivna procena, koja zapravo predstavlja značajan ekonomski pomak, svakako je dobra vest u kontekstu pristupnog procesa (uz napomenu da brzinu pristupanja nastavlja da diktira vladavina prava). Ekonomska konvergencija postaje sve važnija odskočna daska u pristupnom procesu. Dva veoma važna kriterijuma za proširenje iz Kopenhagena tiču se, zapravo, ekonomije, tj. tržišne ekonomije i kapaciteta za hvatanje u koštac s konkurencijom iz Evropske unije. Kada bude ispunila ta dva kriterijuma, Srbija će u ekonomskom smislubiti spremna da se pridruži EU.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost