Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini

Negotinska Krajina
Foto: ZA Medija
Srpska ekonomija

U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ. Kroz javni poziv ukupno je odobreno 39 projekata, a predviđeni budžet je oko pola miliona evra.

Jedan od dobitnika bespovratnih sredstava, Dragan Nikolić, vlasnik je jedne je od najvećih građevina u kompleksu smedovačkih podruma izgrađenih oko 1921. godine. Kuća je sagrađena na dva sprata sa vinskim podrumom u donjem delu i velikom salom na spratu, koja će ubuduće služiti za različita okupljanja. Ovaj projekat doprineće lepšem izgledu celokupne okoline i očuvanju kompleksa smedovačkih vinskih podruma. "Krenuo sam sa radovima, kada se pojavila akcija evropskih fondova i GIZ-a koji su mi pomogli da ubrzam adaptaciju. Uradili smo krov i narednih dana treba da dođu majstori da počnu sa malterisanjem", kaže Nikolić.

Ivan Stojanović, koji je nasledio pivnicu sagrađenu krajem XIX veka u Rajačkim Pivnicama, planira da se, nakon rekonstrukcije, bavi turizmom. Pivnica je do sada služila kao porodična vikendica, a podrum bio zapušten i neupotrebljiv. Sada cela pivnica dobija novu namenu, da postane turistički smeštajni objekat.

"Podrum nije služio ničemu, vreme smo uglavnom provodili na spratu. Međutim, vremenom smo shvatili da to ima potencijala da bude turistički iskorišćeno, da možemo da mu promenimo namenu, kako bi u budućnosti ta pimnica postala samoodrživa, da počne sama da zarađuje novac", navodi Stojanović.

Verica Crnogorac iz Smedovca je sredstvima EU završila je obnovu kuće svojih roditelja, sagrađenu 1934. godine: "Urađena je adaptacija krova, kompletna fasada, dupli prozori sa žaluzinama, vrata...."

Turistički potencijal tri jedinstvena vinska sela i pivnica koje su proglašene kulturnim dobrom od velikog značaja i predložena za prijem na zvaničnu listu UNESCO-a, privlači sve veći broj posetilaca, što ljubitelja kvalitetnih autohtonih sorti vina, ljubitelja tradicionalne arhitekture, ali i na festivalima koje organizuju lokalna građanska udruženja, takođe uz podršku projekta. Pivnice se obnavljaju pod budnim okom republičkog i regionalnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prema njihovim standardima i propisima. Zahvaljujući višegodišnjoj uspešnoj saradnji EU i GIZ sa Minstarstvom turizma i omladine i lokalnim samoupravama, projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam" nastoji da podigne kvalitet i raznovrsnost turističke ponude istočne Srbije, što će omogućiti veći finansijski i ekonomski potencijal turističkih delatnika, kao i stvaranje novih radnih mesta.

"Naš projekat je prepoznao šta Istočna Srbija i Donje Podunavlje nude i mi, koliko je to moguće, želimo da pružimo podršku i turističku i kulturnu ponudu podignemo na jedan viši nivo. Za nas je izuzetno bitna finansijska podrška iz fondova EU koju posredstvom javnih poziva za bespovratna sredstva pružamo seoskim turističkim domaćinstvima i malim turističkim radnicima, kao što je slučaj u Rajcu, Rogljevu i Smedovcu. Uz intervencije na kulturnim dobrima kao što su tvrđava Fetislam u Kladovu, zatim izgradnja Centra za posetioce na Feliks Romulijani i arheološkim radovima u kompleksu tvrđave Golubac, ovom regionu želimo da pomognemo da postane bitna turistička destinacija i još atraktivnija za domaće i strane posetioce", ističe Aleksander Bec iz GIZ, vođa projekta „EU za kulturno nasleđe i turizam“.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa