Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini

Negotinska Krajina
Foto: ZA Medija
Srpska ekonomija

U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ. Kroz javni poziv ukupno je odobreno 39 projekata, a predviđeni budžet je oko pola miliona evra.

Jedan od dobitnika bespovratnih sredstava, Dragan Nikolić, vlasnik je jedne je od najvećih građevina u kompleksu smedovačkih podruma izgrađenih oko 1921. godine. Kuća je sagrađena na dva sprata sa vinskim podrumom u donjem delu i velikom salom na spratu, koja će ubuduće služiti za različita okupljanja. Ovaj projekat doprineće lepšem izgledu celokupne okoline i očuvanju kompleksa smedovačkih vinskih podruma. "Krenuo sam sa radovima, kada se pojavila akcija evropskih fondova i GIZ-a koji su mi pomogli da ubrzam adaptaciju. Uradili smo krov i narednih dana treba da dođu majstori da počnu sa malterisanjem", kaže Nikolić.

Ivan Stojanović, koji je nasledio pivnicu sagrađenu krajem XIX veka u Rajačkim Pivnicama, planira da se, nakon rekonstrukcije, bavi turizmom. Pivnica je do sada služila kao porodična vikendica, a podrum bio zapušten i neupotrebljiv. Sada cela pivnica dobija novu namenu, da postane turistički smeštajni objekat.

"Podrum nije služio ničemu, vreme smo uglavnom provodili na spratu. Međutim, vremenom smo shvatili da to ima potencijala da bude turistički iskorišćeno, da možemo da mu promenimo namenu, kako bi u budućnosti ta pimnica postala samoodrživa, da počne sama da zarađuje novac", navodi Stojanović.

Verica Crnogorac iz Smedovca je sredstvima EU završila je obnovu kuće svojih roditelja, sagrađenu 1934. godine: "Urađena je adaptacija krova, kompletna fasada, dupli prozori sa žaluzinama, vrata...."

Turistički potencijal tri jedinstvena vinska sela i pivnica koje su proglašene kulturnim dobrom od velikog značaja i predložena za prijem na zvaničnu listu UNESCO-a, privlači sve veći broj posetilaca, što ljubitelja kvalitetnih autohtonih sorti vina, ljubitelja tradicionalne arhitekture, ali i na festivalima koje organizuju lokalna građanska udruženja, takođe uz podršku projekta. Pivnice se obnavljaju pod budnim okom republičkog i regionalnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prema njihovim standardima i propisima. Zahvaljujući višegodišnjoj uspešnoj saradnji EU i GIZ sa Minstarstvom turizma i omladine i lokalnim samoupravama, projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam" nastoji da podigne kvalitet i raznovrsnost turističke ponude istočne Srbije, što će omogućiti veći finansijski i ekonomski potencijal turističkih delatnika, kao i stvaranje novih radnih mesta.

"Naš projekat je prepoznao šta Istočna Srbija i Donje Podunavlje nude i mi, koliko je to moguće, želimo da pružimo podršku i turističku i kulturnu ponudu podignemo na jedan viši nivo. Za nas je izuzetno bitna finansijska podrška iz fondova EU koju posredstvom javnih poziva za bespovratna sredstva pružamo seoskim turističkim domaćinstvima i malim turističkim radnicima, kao što je slučaj u Rajcu, Rogljevu i Smedovcu. Uz intervencije na kulturnim dobrima kao što su tvrđava Fetislam u Kladovu, zatim izgradnja Centra za posetioce na Feliks Romulijani i arheološkim radovima u kompleksu tvrđave Golubac, ovom regionu želimo da pomognemo da postane bitna turistička destinacija i još atraktivnija za domaće i strane posetioce", ističe Aleksander Bec iz GIZ, vođa projekta „EU za kulturno nasleđe i turizam“.

Ostali naslovi

Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato