Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Veća plata presudna za promenu radnog mesta

Istraživanje Budućnost zapošljavanja u Srbiji
Srpska ekonomija

Građani Srbije manje su fokusirani na svoj posao u odnosu na ispitanike iz 180 zemalja širom sveta. Samo 23% anketiranih u našoj zemlji izjavilo je da im je posao na prvom mestu, dok je globalni prosek 42%, pokazalo je istraživanje "Budućnost zapošljavanja u Srbiji - šta poslodavci treba da znaju”.

Ova velika svetska analiza sprovedena među čak 90.000 ljudi u saradnji Boston Consulting Group (BCG), globalnog udruženja portala za zapošljavanje The Network i sajta Infostud.

Kada je reč o motivima za promenu radnog mesta, 71% ispitanika smatra da je veća plata presudna, dok 42% navodi bolje uslove za razvoj karijere, dok je 35% njih reklo da bi poslodavca promenilo kada bi posao bio sadržajno zanimljiviji.

Ako se kao parametar uzme pronalaženje posla, čak 66% anketiranih najviše veruje preporukama prijatelja, a 60% želi da vidi svoje buduće radno mesto pre nego što se pridruži kompaniji.

Manje nam je važno napredovanje

Prema istraživanju, ulazak u uspešnu kompaniju i napredovanje na rukovodeću poziciju je manje važno građanima Srbije (28%) u odnosu na kandidate širom sveta (41%).

Kada je reč o željenom modelu rada, samo 39% ispitanika u Srbiji bi više volelo hibridni model (54% globalno), dok bi 51% naših ljudi želelo da radi u potpunosti na radnom mestu (za razliku od 35% u svetu).

U anketi je 69% ispitanika istaklo da pre svega želi stabilan posao sa dobrim balansom između rada i privatnog života, što je dominantan trend zastupljen svuda, bez obzira na starosnu grupu zaposlenih. Napredovanje u karijeri u dobroj kompaniji je na drugom mestu, a rad na uzbudljivim proizvodima, temama i tehnologijama je na trećem.

Ipak, finansijska kompenzacija ostaje odlučujući faktor u prihvatanju ili odbijanju poslovnih ponuda. Kako globalno tržište rada pokazuje, uprkos trenutnom usporavanju ekonomije i recesije u svetu, nezaposlenost je na niskom nivou, a poslodavci žele da pridobiju vrhunske talente, posebno u sektorima sa velikom potražnjom.

Nedostatak kvalifikovanih radnika sve više postaje prepreka poslovanju i rastu kompanija. Problem leži u načinu na koji se poslodavci i kandidati za posao povezuju, komuniciraju, postavljaju očekivanja i donose odluke u procesu zapošljavanja. Poslodavci često nisu svesni koje politike i aktivnosti će privući nove zaposlene, a koje će ih odbiti, niti su uvek sigurni kako da pronađu i regrutuju nove talente.

Sagledati individualne potrebe zaposlenih

U istraživanju stavova potencijalnih zaposlenih o njihovoj poziciji na tržištu rada, motivaciji i idealnom procesu zapošljavanja, pokazalo se da je dobar balans između posla i privatnog života jedan od ključnih elemenata koji privlači kandidate. Međutim, ovaj balans mora biti zasnovan na posmatranju zaposlenog kao celovite ličnosti, a ne samo kao radnika. Individualne potrebe zaposlenih treba uzeti u obzir kako bi se pronašla rešenja koja odgovaraju svakom zaposlenom pojedinačno, što bi imalo pozitivan uticaj i na poslovni i na privatni život.

Zaključak istraživanja je da većina ljudi ne želi da živi samo da bi radila, već želi da radi kako bi živela. To ukazuje na važnost prilagođavanja procesa zapošljavanja individualnim potrebama i željama radnika, kako bi se stvorilo pozitivno okruženje koje podstiče ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena