Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Albert je bio dete sa ulice, a danas je uspešan barmen

Beograd
Foto: GIZ
Srpska ekonomija

Albert Matić (21) je bio dete ulice, ali zahvaljujući podršci Centra za integraciju mladih već četiri godine radi u Kafeu 16. Kada je imao pet godina Albertova porodica se raspala. U to vreme je sa starijim bratom i mlađom sestrom živeo kod oca, u neformalnom naselju kod Belvila - u kolibi od drvenih dasaka, cerade i najlona. Otac mu je povremeno radio u građevinarstvu, a prihodi nisu bili dovoljni da se porodica prehrani. On i brat su zato počeli sa ocem da skupljaju otpad koji mogu da prodaju, počeli su i da prose.

„Bio sam na ulici sa bratom kad smo naišli na volonterku Centra za integraciju mladih koja se zvala Gaga. Rekla nam je da je na Zvezdari otvoreno Svratište i pitala nas da li želimo da odemo tamo. U tom trenutku je kod nas postojao strah da će nas poslati u dom. Onda je jedna naša drugarica počela redovno da odlazi u Svratište i da se pojavljuje u čistoj garderobi, dobila je i pribor za školu. Tako smo i mi odlučili da odemo, videli da je dobro i počeli često da svraćamo. Nakon što je svratište otvoreno i na Novom Beogradu tamo smo provodili po ceo dan“, priča Albert.

Radnici Centra za integraciju mladih (CIM), koji su podržani od strane globalnog programa Nemačke razvojne saradnje „Migracije za razvoj“ koji u Srbiji sprovodi GIZ, usmeravali su ih ka obrazovanju i pomagali im da završe školu – obezbeđivali potreban pribor i pružali pomoć oko učenja. Uz to su, kaže, tamo mogli da se okupaju, operu odeću, dobiju obroke, ali i toplu odeću, ćebad i posteljinu za kuću.

Pred kraj osnovne škole Albert je sa ocem otišao na selo, ali se nakon tri godine vratio u Beograd i ponovo počeo da radi kao sakupljač sekundarnih sirovina. U to vreme je već imao 17 godina i bio prestar za dnevni boravak u Svratištu, saopštio je Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH.

„Svratio sam tad do CIM-a da posetim nastavnika i nastavnice. Jedna od njih, Emilija, mi je predložila da upišem kurs za barmena. Dvoumio sam se da li je to za mene ali sam rešio da probam. Nakon što sam krenuo na razne radionice koje se pružaju u programu zapošljavanja video sam promenu, učio sam o pićima, posluzi, kasi… Počeo sam da se osećam sigurnije u sebe“, priča Albert koji je bio druga generacija koja je pohađala kurs gastronomije, koji CIM i danas uspešno sprovodi. Nakon završenog programa obrazovanja proveo je nekoliko meseci radeći u čuvenom beogradskom lokalu, a potom je dobio stalno zaposlenje u Kafeu 16. Tamo radi već četiri godine.

„Taj posao mi je promenio život iz korena. Postao sam svoj čovek, ne zavisim od drugih, imam redovnu platu, iznajmljujem stan, mogu da kupim potrebnu garderobu“, kaže.

U „Šesnaestici“, kako zove svoje radno mesto, upoznao je i današnju suprugu. Nakon tri godine zajedničkog rada sa njom iz prijateljstva rodila ljubav.

„Imamo devojčicu, drugo dete nam je na putu. I moja supruga je zaposlena ovde, trenutno je na trudničkom. Moj brat živi sa nama, i on radi kao konobar i završava školu za mašinbravara. Kad se spoje naše tri plate imamo dovoljno za dobar život. U tome nam je pomogao CIM, najviše kroz školovanje“, kaže Albert koji je rešio da se i dalje usavršava i paralelno sa poslom upisao školu za kuvara, što vidi kao svoj posao iz snova.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane