Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Albert je bio dete sa ulice, a danas je uspešan barmen

Beograd
Foto: GIZ
Srpska ekonomija

Albert Matić (21) je bio dete ulice, ali zahvaljujući podršci Centra za integraciju mladih već četiri godine radi u Kafeu 16. Kada je imao pet godina Albertova porodica se raspala. U to vreme je sa starijim bratom i mlađom sestrom živeo kod oca, u neformalnom naselju kod Belvila - u kolibi od drvenih dasaka, cerade i najlona. Otac mu je povremeno radio u građevinarstvu, a prihodi nisu bili dovoljni da se porodica prehrani. On i brat su zato počeli sa ocem da skupljaju otpad koji mogu da prodaju, počeli su i da prose.

„Bio sam na ulici sa bratom kad smo naišli na volonterku Centra za integraciju mladih koja se zvala Gaga. Rekla nam je da je na Zvezdari otvoreno Svratište i pitala nas da li želimo da odemo tamo. U tom trenutku je kod nas postojao strah da će nas poslati u dom. Onda je jedna naša drugarica počela redovno da odlazi u Svratište i da se pojavljuje u čistoj garderobi, dobila je i pribor za školu. Tako smo i mi odlučili da odemo, videli da je dobro i počeli često da svraćamo. Nakon što je svratište otvoreno i na Novom Beogradu tamo smo provodili po ceo dan“, priča Albert.

Radnici Centra za integraciju mladih (CIM), koji su podržani od strane globalnog programa Nemačke razvojne saradnje „Migracije za razvoj“ koji u Srbiji sprovodi GIZ, usmeravali su ih ka obrazovanju i pomagali im da završe školu – obezbeđivali potreban pribor i pružali pomoć oko učenja. Uz to su, kaže, tamo mogli da se okupaju, operu odeću, dobiju obroke, ali i toplu odeću, ćebad i posteljinu za kuću.

Pred kraj osnovne škole Albert je sa ocem otišao na selo, ali se nakon tri godine vratio u Beograd i ponovo počeo da radi kao sakupljač sekundarnih sirovina. U to vreme je već imao 17 godina i bio prestar za dnevni boravak u Svratištu, saopštio je Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH.

„Svratio sam tad do CIM-a da posetim nastavnika i nastavnice. Jedna od njih, Emilija, mi je predložila da upišem kurs za barmena. Dvoumio sam se da li je to za mene ali sam rešio da probam. Nakon što sam krenuo na razne radionice koje se pružaju u programu zapošljavanja video sam promenu, učio sam o pićima, posluzi, kasi… Počeo sam da se osećam sigurnije u sebe“, priča Albert koji je bio druga generacija koja je pohađala kurs gastronomije, koji CIM i danas uspešno sprovodi. Nakon završenog programa obrazovanja proveo je nekoliko meseci radeći u čuvenom beogradskom lokalu, a potom je dobio stalno zaposlenje u Kafeu 16. Tamo radi već četiri godine.

„Taj posao mi je promenio život iz korena. Postao sam svoj čovek, ne zavisim od drugih, imam redovnu platu, iznajmljujem stan, mogu da kupim potrebnu garderobu“, kaže.

U „Šesnaestici“, kako zove svoje radno mesto, upoznao je i današnju suprugu. Nakon tri godine zajedničkog rada sa njom iz prijateljstva rodila ljubav.

„Imamo devojčicu, drugo dete nam je na putu. I moja supruga je zaposlena ovde, trenutno je na trudničkom. Moj brat živi sa nama, i on radi kao konobar i završava školu za mašinbravara. Kad se spoje naše tri plate imamo dovoljno za dobar život. U tome nam je pomogao CIM, najviše kroz školovanje“, kaže Albert koji je rešio da se i dalje usavršava i paralelno sa poslom upisao školu za kuvara, što vidi kao svoj posao iz snova.

Ostali naslovi

RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena