Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Od hobija, uz talenat i ljubav, do biznisa

Uspešni preduzetnica Biljana Tot
Foto: Privatna arhiva
Piše: Vesna Zdravković

Nekada davno, pre više od jednog veka Kikinda je bila kraljevski grad. Danas je to mesto prepoznatljivo po mnogobrojnim kulturno-istorijskim institucijama i spomenicima, ali i po fosilnim ostacima mamuta, danima ludaje i sovama ušarama koje su taj grad izabrale za zimovalište. I baš u tom gradu živi Biljana Tot, građevinac po struci koju je život i njena kreativnost sa kojom se, kako sama kaže rodila, preusmerio na njeno današnje zanimanje. Biljana se, naime već trinaest godina bavi izradom magneta.

- Nakon dobijanja dijabetesa i gubitka posla, morala sam početi nečim da se bavim. Tada su mi pažnju privukli magneti. O pravljenu magneta, zašta se može reći da je neka vrsta zanata nisam imala nikakvog znanja. Imala sam samo upornost i želju da ostvarim cilj koji sam sebi zadala, priča naša sagovornica.

Dodaje je da je izradu magneta na početku videla kao hobi i radnu terapiju, da bi danas to postao ozbiljan posao.

- Moji magneti su vrlo prilagodljivi. U njihovoj izradi preferiramo etno motive. Magnete pravimo od gipsa. Svaki je unikat, ručno oslikan i ispisan. Pri izradi koristimo i dekupaž tehniku, kaže Biljana Tot. Objašnjava da se ne može tačno reći koliko je vremena potrebno da se uradi jedan magnet, jer se posao obavlja po fazama. Navodi primer magneta koji je nazvala Sosa čija je izrada veoma zahtevna i kroz ruke prođe čak trinaest puta.

Pored magneta u porodici Tot se oslikavaju satovi, kutije i večiti kalendari koje izrađuju od drveta i medijapana.

Pre tri godine Biljana je sa mužem i sinom osnovala Udruženje „Biljini magnetići“. To je samo jedan korak dalje u radu. Takođe, organizuje za decu radionice za koje postoji veliko interesovanje, jer je Biljana Tot uspela od izrade maganeta da napravi spoj tradicije i modernog. Ova četrdeset osmogodišnja Kikinđanka planira da postana preduzetnica odnosno da pokrene mali porodični biznis.

- Nije lako biti mali preduzetnik. Trebalo mi je mnogo godina da dođem na nivo na kojem se sada nalazim. Pored mnogo rada i truda, potrebna je saradnja i pomoć lokalne samouprave. I države, naravno. Sagovornica ističe da ima dobru saradnju sa opštinom Kikinda kod koje je prvi put konkurisala za dodelu novčanih sredstva.

Verujemo da će na lokalu prepoznati vrednost i rezultate dela ruku Biljane Tot koja za Srpsku ekonomiju kaže da će je možda jednog dana naslediti sin koji je veoma kreativan i mnogo joj pomaže u poslu. Međutim, za sada nije zainteresovan da se samostalno bavi izradom magneta, već strukom koju je završio.

Naša skromna sagovornica na kraju ističe da za njen posao nije potrebno ubeđivanje, nego talenat.

- Kad imaš talenat, onda je tu i ljubav prema tom poslu koja pokreće sve, poruka je Biljane Tot.

 

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane