Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Januarske finansijske odluke

Finansije
Srpska ekonomija

Početak godine je vreme kada rezimiramo prethodnu godinu i planiramo narednu. Puni entuzijazma, ipak shvatamo da mnoge naše želje i ciljevi zavise od novca koji imamo na raspolaganju, a u januaru novca nema mnogo. Ne zovu ga bez razloga “najduži mesec u godini”. Zbog toga je jedna od čestih odluka koje donosimo početkom godine da ćemo ubuduće dobro planirati svoje finansije i sledeću godinu dočekati finansijski sigurniji. To je dobra odluka.

Finansijska sigurnost nije luksuz koji mogu da obezbede samo oni sa visokim primanjima. To je osnovna potreba svih nas, posebno u kriznim i nepredviđenim situacijama. Ukoliko planiramo svoje finansije, možemo uspostaviti ravnotežu između količine novca koji zarađujemo, štedimo i trošimo. Nije prevelika nauka, a nije ni trka na sto metara. Više liči na maraton, a ključni faktor je – disciplina.

Ukoliko je finansijska sigurnost jedna od vaših želja za ovu godinu, evo nekoliko ključnih saveta.

Pratite kuda odlazi novac

Možda ste svesni toga da trošite više nego što zarađujete, ali tek kada ovo budete imali crno na belo, shvatićete da možete da promenite navike. To što ćete planirati budžet ne znači da nikada više nećete otići u restoran ili na koncert, ili potrošiti malo više na novogodišnju čaroliju. Naprotiv, cilj ovog koraka jeste da što lakše uočite stavku „bačene pare“ i preusmerite taj novac na stvari koje vam pričinjavaju istinsko zadovoljstvo. Da li su vam zaista potrebne različite platforme za strimovanje filmova i serija? Može se uštedeti i na fiksnim troškovima prelaskom na jeftiniji paket mobilne telefonije ili kablovskog operatera. Možda u ormaru imate previše komada odeće kojoj još nije skinuta etiketa?

Ključno je da disciplinovano evidentirate svaki trošak, a u tome mogu da pomognu i razne aplikacije za praćenje troškova koje možete instalirati na svoj telefon, jedan je od saveta koje možete da nađete na edukativnoj platformi #ErsteZnali koju je pokrenula Erste Banka. Primenite pravilo 50/30/20 na svoje mesečne troškove i tako procenite svoju situaciju – 50% prihoda trošite na svakodnevne potrebe, 30% na želje, a 20% na ulaganje u finansijsku budućnost. Važno je da ovo postane vaša navika minimum tri meseca, najbolje zauvek.

Plati prvo sebi

Kada ste sve stavili na papir, došao je trenutak za finansijsko planiranje. Uz troškove, isplanirajte i svoju štednju. Mnogo ljudi sa visokim primanjima nema ušteđevinu, jer čekaju da na kraju meseca odvoje na stranu ono što ostane, a to najčešće bude ništa ili veoma malo. Zato i štednju planiramo sa nužnim troškovima, pa tek onda trošimo na sitnice ono što ostane. Ovo pravilo da štednju planirate i uvrstite u naredni budžet zove se “Plati prvo sebi”.

Stavke kao što su npr. registracija auta, letovanje, pa i novogodišnji pokloni, trebalo bi da su predviđene mesečnim budžetom od početka godine, jer samo tako ćemo izbeći stres i zaduživanje u poslednjem trenutku. Pozajmljivanje novca nam na kraće staze može omogućiti da trošimo više nego što stvarno imamo, ali dugoročno mnogo košta, kako u novcu tako i u osećaju sigurnosti koji nam se smanjuje sa rastom duga.

Napravite svoj fond za sigurnost

Poslednje dve-tri godine potvrdile su važnost štednje koja treba da nam obezbedi finansijsku rezervu u neizvesnim vremenima. Ukoliko već imate krizni fond, to je svakako dobro. Ako to nije slučaj, ne očajavajte, ni sada nije kasno da jedan deo novca odvojite sa strane za nepredvidljive situacije – od toga šta ako se pokvari auto, do one šta ako ostanete bez posla ili se dogodi nešto drugo neočekivano.

Stručnjaci za finansije savetuju da bi trebalo težiti ušteđevini koja može da pokrije troškove života u trajanju od tri do šest meseci. Fond ne treba da podrazumeva troškove koje možemo izbeći, poput članarine u teretani ili izdatka za garderobu, ali trebalo bi da pokrije stanovanje, račune za komunalije, hranu i sve osnovne stvari koje su vam zaista neophodne svakog meseca. Kako ovo nije mali iznos, nije realno da ćete od jedne ili dve plate napraviti svoj “fond za sigurnost”, već je potrebno da svakog meseca u budžetu planirate štednju za ovu namenu u određenom procentu.

Dug je zao drug

Svi znamo ovu poslovicu, ali dug je često neophodan deo našeg života, naročito ako smo na taj način obezbedili krov nad glavom ili prevozno sredstvo. Izbegavanje duga jeste ključno, ali ako ga već imate, sledeći korak je isplata. Ako imate više dugova, uvek je najbolje prvo otplatiti one s visokim kamatama, a to su uglavnom dugovi po kreditnoj kartici ili dozvoljeni minus.

Vodite računa o tome ako kupujete nešto na rate, jer problem nastaje kada se plata optereti prevelikim brojem rata, pa na kraju ne ostane dovoljno novca do kraja meseca i tako se ulazi u nove pozajmice. Kad god pomislite da nešto uzmete na tri rate, proverite da li je izvodljivo da tri meseca štedite jednaku sumu.

Pozitivan stav prema novcu

Na kraju, važno je da negujete pozitivan stav prema novcu i štednji. Cilj je da od onoga čime raspolažete „oslobodite“ novac za stvari koje za vas imaju vrednost, ne remeteći ukupnu finansijsku stabilnost.

Finansijska sigurnost je ravnoteža odgovornosti prema novcu i uživanja u zadovoljstvima koje možemo da priuštimo, a aktivnim radom na razvijanju dobrih navika planiranja troškova i izdataka dugoročno se povećava kvalitet života.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane