Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Plaćena praksa za nezaposlene u Kruševcu, Vranju, Prijepolju, Bujanovcu i Beloj Palanci

Program Radna praksa u kompanijama za povratnike i druga teže zapošljiva lica
Foto: GIZ
Srpska ekonomija

Povratnici iz inostranstva i teže zapošljive osobe kroz učešće na plaćenim radnim praksama stiču kompetencije za deficitarna zanimanja. Trenutno njih 46 deo su Programa „Radna praksa u kompanijama za povratnike i druga teže zapošljiva lica’’.

Program realizuju Razvojni biznis centar Kragujevac i Edukativni centar Kruševac u okviru projekta „Podrška integraciji na tržište rada povratnika i drugih teže zapošljivih grupa kroz sticanje nedostajućih veština za tržište rada’’. Projekat se realizuje pod okriljem Globalnog programa Nemačke razvojne saradnje „Migracije za razvoj“ (PME) koji u Srbiji sprovodi GIZ.

Program podrazumeva plaćenu radnu praksu u trajanju od 2 meseca za nezaposlena lica, i to: povratnike iz inostranstva i teže zapošljive osobe, kod poslodavaca koji imaju potrebu za zapošljavanjem u određenim zanimanjima i priliku za zasnivanje radnog odnosa.

Radne prakse su započete u novembru i sprovode se u Vranju, Bujanovcu, Prijepolju, Beloj Palanci i Kruševcu.

Praktikanti za vreme trajanja radne prakse, se uz pomoć iskusnih mentora, obučavaju za rad uz finansijsku naknadu u visini minimalne zarade. Pored radne prakse, praktikanti su prošli obuku tzv. mekih veština, kako bi se što lakše prilagodili radu u timu i poslodavcima, a takođe dobijaju i kontinuiranu podršku karijernog vođenja.

„Stekao sam neophodno iskustvo i znanje i nakon realizovane prakse poslodavac AFS će mi ponuditi posao u ovoj firmi“, rekao je Enis Jašarević, povratnik iz Nemačke.

Predstavnici GIZ i predstavnici Razvojnog biznis centra iz Kragujevca su tokom decembra 2022. obišli poslodavce u Prijepolju, Vranju i Bujanovcu, gde su imali prilike da razgovaraju sa praktikantima i poslodavcima i čuju njihove dosadašnje utiske i planove za budućnost.

„Praktikanti su u velikoj meri ovladali potrebnim veštinama i, manje ili više, samostalno obavljaju radne zadatke, uz iskrenu napomenu da im je potrebno još radnog iskustva kako bi stekli dodatnu sigurnost, brzinu i rutinu, te u potpunosti odgovorili zahtevima poslodavaca. Svi su zadovoljni odnosom poslodavaca”, istakla je Marija Dragić, programska menadžerka u GIZ i dodala da će većini praktikanata biti ponuđen posao nakon završetka prakse.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane