Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Budućnost robotike na radnom mestu

Sinergija i odgovornost
Srpska ekonomija

Više od 70 odsto kompanija prijavilo je povećanj nivo robotizacije u poslednjih nekoliko godina. Imajući ovo na umu, sve više zaposlenih strahuje da bi njihov posao mogao da zameni robot ili neko drugo rešenje za automatizaciju u bliskoj budućnosti.

Nije tajna da ljudi i roboti već rade zajedno. Zaposleni ih smatraju visokotehnološkim pomoćnicima koji obavljaju složene i opasne zadatke i veruju da ih treba nadgledati kada obavljaju zadatke koji zahtevaju visok nivo spretnosti, pokazalo je nedavno istraživanje kompanije Kaspersky o posledicama automatizacije i povećanoj upotrebi robota. Interesantan nalaz istraživanja je da više od polovine zaposlenih (69 odsto) danas veruje da će biti otvoreno dovoljno radnih mesta da podrži prelazak na robotsku kulturu rada i da bi u ovoj novoj realnosti robotizacija omogućila zaposlenima da zadrže interesantnije ili bolje plaćene poslove, ostavljajući opasne i dosadne dužnosti robotima.

Čovek ili robot. Ko je bitniji?

Među anketiranim zaposlenima postoji opšte prihvatanje da su roboti sada deo svakodnevne proizvodnje i da bi ih trebalo više koristiti u različitim industrijama. Više od polovine ispitanih (60 odsto) smatra da će roboti učiniti proizvodne procese efikasnijim, što će dovesti do finansijskih koristi. Međutim, uprkos ekonomskim prednostima, mogu se primetiti nedostaci kada su u pitanju tačnost i fleksibilnost.

Istraživanja pokazuju da ljudima koncentracija opada kada obavljaju ponavljajuće proizvodne zadatke. Radnicima nedostaje oko 20 odsto kapaciteta, a ovaj broj može značajno porasti kada su umorni. Da li iz toga sledi da roboti mogu da reše ovaj problem jer nikada nisu umorni?

Nažalost ne. Čak i današnji napredni roboti mogu biti fleksibilni na neki način, ali ne toliko prilagodljivi kao ljudi. Roboti mogu dugo da obavljaju rutinski posao, ali ako se neki parametri promene, neće moći brzo da im se prilagode već će biti potrebno izvršiti izmene u njihovim programima. Ako dolazni delovi izgledaju drugačije jer dolaze od drugih dobavljača, ljudski operater može da prilagodi svoj proces dovoljno da on funkcioniše. Roboti to ne mogu. Da bismo bili spremni za robotizaciju, sve te varijable moraju biti razrađene. Ova promena u kulturi rada zahteva sveobuhvatan pristup koji ostaje usredsređen na čoveka. Na ljudskoj montažnoj liniji, ljudi mogu da obavljaju različite zadatke paralelno jer linija još uvek radi i proizvodi uzorke u svakom koraku procesa za proučavanje i eksperimentisanje. Na robotskoj liniji, prvo odstupanje od standardnog procesa može srušiti prvu mašinu i kao rezultat toga nijedan deo neće proći, što dovodi do problema koji se može rešiti samo u različitim koracima. Ovo je mnogo sporije i skuplje. Analitičari Bernstein-a i UBS-a imali su sličnu tačku gledišta, pominjući probleme u svom izveštaju u vezi sa „preteranom automatizacijom“ linije Tesla Model 3.

Doslednost i kvalitet nikada nisu glavni razlog zašto se proizvođači okreću robotima, obično se radi o smanjenim troškovima. Svakako postoje izuzeci, kao što je proizvodnja poluprovodnika ili čipova, gde delove nije moguće napraviti „ručno“, dok je automatizacija jedina opcija od prvog dana.

Šta je sa autonomijom i odgovornošću?

Kako roboti postaju autonomniji, ljudi će ih više kriviti za nepravde. U smislu automatizacije, autonomija se shvata kao sposobnost robota da radi u dinamičkim okruženjima u stvarnom svetu tokom dužeg vremenskog perioda bez spoljne ljudske kontrole. Prema izveštaju kompanije Kaspersky, samo četvrtina zaposlenih (24 odsto) je spremna da robotima obezbedi punu autonomiju, dok većina (67 odsto) želi da uključi ljudski nadzor nad robotima.

Takođe, još uvek je nejasno ko je odgovoran za kvarove robota izazvane ili sajber napadom ili kvarom koji se može predvideti i popraviti na licu mesta. Kada su u pitanju sajber napadi izazvani ni robotima ni zaposlenima, ispitani zaposleni dele mišljenje da je moguće hakovanje industrijskih mašina i da su potencijalno ranjive na hakere, pri čemu mnogi smatraju da njihova organizacija nema dovoljno mera sajber bezbednosti za ličnu zaštitu. Više od polovine (52 odsto) očekuje da će operacije oporavka trajati nekoliko nedelja ili duže pre nego što se vrate u normalu. Dakle, to je pravi problem za industrije jer sajber napadi mogu biti veoma skupi u smislu finansijskih, proizvodnih i reputacionih procesa.

Kako industrije implementiraju više robota u svoje procese, važno je biti proaktivan u smislu sajber bezbednosti. Odličan način je korišćenje robotike dizajnirane sa sigurnošću na umu: biće otporne na spoljne sajber pretnje i nastaviće da obavljaju kritične funkcije čak i u agresivnom okruženju. Ukoliko upotreba sajber imunih robota iz nekog razloga nije moguća, preporučuje se niz neophodnih mera: sprovoditi redovne procene bezbednosti OT sistema i vršiti blagovremeno ažuriranje njihovih ključnih komponenti, korišćenje industrijskih EDR rešenja je takođe prednost.

Danas su ljudi i dalje pouzdaniji i produktivniji od robota u smislu industrijskih procesa. Međutim, očekuje se da će uskoro većina mogućih grešaka biti korigovana, a roboti će postati autonomniji, obavljajući složene zadatke i preuzimajući dodatnu odgovornost za svoje rezultate.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane