Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana

Beograd
Srpska ekonomija

Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovore. Platformi, koja je važan korak ka formiranju jedinstvenog nacionalnog sistema eProstor, mogu da pristupe svi građani Srbije. Aplikacija je razvijena za potrebe grada Kragujevca, koji je izabran za pilot lokalnu samoupravu o čijim će planskim dokumentima koji su u proceduri za izmene i usvajanje javnost moći da bude obaveštena putem mejla, sms ili viber poruka. 

Aktivacija nove IT platforme predstavljena je na prvoj ovogodišnjoj sednici Saveza za imovinu i investicije NALED-a i deo je oglednog projekta „Glas građana u urbanističkom planiranju“, koji finansira Silp fond Švedske agencije za međunarodnu saradnju (Sida).

Prema rečima Jasmine Radovanović, vodeće savetnice za imovinu i investicije u NALED-u, cilj razvijanja platforme jeste da se podigne transparentnost izrade prostornih i urbanističkih planova, kako bi se sprečile situacije u kojima građani saznaju da se nešto gradi tek iz medija ili kada radovi započnu.

- Ovo je važna nova usluga na korist privredi i građanima, koji će na vreme biti alarmirani o planovima za izgradnju u svojoj sredini i više neće morati primedbe da podnose samo na šalterima nadležnih institucija i komisija, već mogu to da urade onlajn. Verujemo da će ih to ohrabriti da se zainteresuju i da budu u toku sa prostornim i urbanističkim planiranjem, kao i da će doprineti da se podstakne izgradnja koja je više u interesu i na korist zajednice. Sledeći korak je da ovaj vid razmene informacija postane praksa i zaživi u celoj zemlji, kako bi se uspostavio jedinstveni nacionalni sistem eProstor, za koji se NALED zalaže – istakla je Radovanović.

Iako u zemljama regiona postoje određeni mehanizmi za uključivanje javnosti u urbanističko i prostorno planiranje, niko do sada nije razvio ovakvu jedinstvenu onlajn platformu. Geografski fakultet u Beogradu pružio je stručnu podršku NALED-u u realizaciji pilot projekta.

- Nedostatak transparentnosti ključni je problem u urbanističkom planiranju. Platforma je, s jedne strane, put da građani steknu veće poverenje u rad lokalne administracije, a s druge važan mehanizam da se ubrza izrada prostornih i urbanističkih planova i ostvare velike uštede – rekao je Velimir Šećerov, dekan Geografskog fakulteta. 

Prijavom na platformu budideoplana.rs svi koji žele da znaju šta se dešava i planira u prostoru na teritoriji grada Kragujevca dobijaće notifikaciju i to već u fazi podnošenja inicijative za izmenu planskih dokumenata.

- Ponosni smo na to što se ova platforma našla prvi put u primeni upravo za izmene planova na teritoriji grada Kragujevca, jer na taj način obezbeđujemo da rad naše lokalne samouprave i u ovoj oblasti bude transparentan i uvodimo nove elektronske usluge koje će ubrzati i olakšati razmenu informacija sa građanima – naveo je Dejan Ružić, načelnik Uprave za razvoj i investicije grada Kragujevca. 

Nakon sprovođenja projekta u gradu Kragujevcu biće definisane konkretne preporuke za transparentniji  proces prostornog planiranja u čitavoj Srbiji.

Ostali naslovi

Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost