Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Šta se krije ispod Tašmajdana?

Prirodne baštine
Foto: Vesna Zdravković
Piše: Vesna Zdravković

U Abardarevoj ulici, ispod Tašmajdana okupila se nedavno grupa studenata iz Belgije, Švedske i Italije. Imali su dogovoren obilazak tašmajdanske pećine. Među njima našla se i „Srpska ekonomija“. Tako smo i mi dobili priliku da vidimo beogradsko podzemlje koje nije svima dostupno, a mnogim Beograđanima je i nepoznato. U pećine ispod Tašmajdana ušli smo zahvaljujući Radetu Miliću iz Centra za urbani razvoj.

Na prvi pogled prostor oko ulaza i sam ulaz ne ulivaju poverenje. Zato prvo pitamo našeg sagovornika da li je šetnja bezbedna.

- Da bezbedna je, pa to su Nemci gradili. Ono što je vidljiviji deo Tašmajdana i po čemu ga Beograđani poznaju je upravo taj nacistički period. Nacisti su u okviru tašmajdanske pećine napravili svoju Komandu za jugo-istok i utvrdili je ogromnim, masivnim betonskim svodovima koji su mogli da izdrže i najsnažnije savezničko bombardovanje. Pećine su korišćene i u Prvom svetskom ratu. Imamo fotografije iz Prvog svetskog rata kada se narod sklanjao u tašmajdanske pećine od naleta austrougarskih i nemačkih trupa - priča Rade Milić.

On nas zatim vraća u daleku prošlost. Na Tašmajdanu se u atničkom periodu vadio kamen, bio je kamenolom od kog se gradio antički Singidunum. U srednjem veku, takođe je korišćen tašmajdanski kamen za izradu tvrđave i svih ostalih objekata koji su tada bili u Beogradu.

- Rudnik kamena bio je i u turskom periodu, a koristili su ga i Austrijanci. Svako ko je boravio ili se duže zadržavao na prostoru Beograda koristio je kamen sa Tašmajdana - zakljućuje Rade Milić.

Virtualna tura

Ovaj arheolog, beogradski Don Kihot, već više od dve decenije brine za naše veoma vredno kulturno- istorijsko nasleđe. U toj borbi sa vetrenjačama ne odustaje. Centar za urbani razvoj postoji od 2006. godine kada je ta nevladina organizacija na najvećoj svetskoj smotri arhitekture u Veneciji predstavila budući razvoj Beograda. Po povratku sa Venecijanskog bijenala okupili su se stručnjaci iz različitih oblasti – arhitekte, ekonomisti, arheolozi, antropolozi, istoričari, istoričari umetnosti.

- Želeli smo da što više uradimo za ovaj grad, a pomoć smo dobili kroz međunarodne projekte. To su projekti „Erazmus plus“ i „Kreativna Evropa“. Upravo belgijski, švedski i italijanski studenti došli su u Beograd preko projekta „Erazmus plus“ koji finansira Evropska unija. Tašmajdanska pećina izabrana je da bude studija slučaja. Jedan od rezultata tog projekta biće 3D virtualna tura kroz tašmajdansku pećinu koja će biti urađena najnovijim tehnologijama. Tako ćemo afirmisati sve potencijale koje beogradsko podzemlje ima - kaže naš sagovornik.

Geološko nasleđe

Tašmajdan je spomenik prirode, važno geološko nasleđe Beograda. To je prostor koji je ukopan u krečnjačkom Miocenskom sprudu koji je zaštićen više od 50 godina. To je razlog više što su se naši i mladi stručnjaci iz Evrope udružili kako bi taj biser, ogroman kompleks i hiljade kvadrata učinili vidljivim.

- Radimo na tome da prostor Tašmajdana postane turistička destinacija odnosno nova atrakcija Beograda i Srbije od koje će koristi imati i naša ekonomija. Zato smo pozvali ljude iz Evrope da dođu i pomognu nam da ga izvedemo iz anonimnost - naglašava Rade Milić iza koga su nagrađivani projekti poput „UNDERГРАДА“ čiji je cilj očuvanje podzemnih objekata koji se nalaze u Beogradu. Za sada ih je evidentirano više od šezdeset.

Pored međunarodne pomoći neophodna je i veća podrška naših institucija. Ako Pariz, Rim, Beč, Budimpešta imaju svoje podzemlje koje je dostupno kako domaćim, tako i stranim turistima zašto ga onda ne bi imao i Beograd.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane