Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Od hobija, uz talenat i ljubav, do biznisa

Uspešni preduzetnica Biljana Tot
Foto: Privatna arhiva
Piše: Vesna Zdravković

Nekada davno, pre više od jednog veka Kikinda je bila kraljevski grad. Danas je to mesto prepoznatljivo po mnogobrojnim kulturno-istorijskim institucijama i spomenicima, ali i po fosilnim ostacima mamuta, danima ludaje i sovama ušarama koje su taj grad izabrale za zimovalište. I baš u tom gradu živi Biljana Tot, građevinac po struci koju je život i njena kreativnost sa kojom se, kako sama kaže rodila, preusmerio na njeno današnje zanimanje. Biljana se, naime već trinaest godina bavi izradom magneta.

- Nakon dobijanja dijabetesa i gubitka posla, morala sam početi nečim da se bavim. Tada su mi pažnju privukli magneti. O pravljenu magneta, zašta se može reći da je neka vrsta zanata nisam imala nikakvog znanja. Imala sam samo upornost i želju da ostvarim cilj koji sam sebi zadala, priča naša sagovornica.

Dodaje je da je izradu magneta na početku videla kao hobi i radnu terapiju, da bi danas to postao ozbiljan posao.

- Moji magneti su vrlo prilagodljivi. U njihovoj izradi preferiramo etno motive. Magnete pravimo od gipsa. Svaki je unikat, ručno oslikan i ispisan. Pri izradi koristimo i dekupaž tehniku, kaže Biljana Tot. Objašnjava da se ne može tačno reći koliko je vremena potrebno da se uradi jedan magnet, jer se posao obavlja po fazama. Navodi primer magneta koji je nazvala Sosa čija je izrada veoma zahtevna i kroz ruke prođe čak trinaest puta.

Pored magneta u porodici Tot se oslikavaju satovi, kutije i večiti kalendari koje izrađuju od drveta i medijapana.

Pre tri godine Biljana je sa mužem i sinom osnovala Udruženje „Biljini magnetići“. To je samo jedan korak dalje u radu. Takođe, organizuje za decu radionice za koje postoji veliko interesovanje, jer je Biljana Tot uspela od izrade maganeta da napravi spoj tradicije i modernog. Ova četrdeset osmogodišnja Kikinđanka planira da postana preduzetnica odnosno da pokrene mali porodični biznis.

- Nije lako biti mali preduzetnik. Trebalo mi je mnogo godina da dođem na nivo na kojem se sada nalazim. Pored mnogo rada i truda, potrebna je saradnja i pomoć lokalne samouprave. I države, naravno. Sagovornica ističe da ima dobru saradnju sa opštinom Kikinda kod koje je prvi put konkurisala za dodelu novčanih sredstva.

Verujemo da će na lokalu prepoznati vrednost i rezultate dela ruku Biljane Tot koja za Srpsku ekonomiju kaže da će je možda jednog dana naslediti sin koji je veoma kreativan i mnogo joj pomaže u poslu. Međutim, za sada nije zainteresovan da se samostalno bavi izradom magneta, već strukom koju je završio.

Naša skromna sagovornica na kraju ističe da za njen posao nije potrebno ubeđivanje, nego talenat.

- Kad imaš talenat, onda je tu i ljubav prema tom poslu koja pokreće sve, poruka je Biljane Tot.

 

Ostali naslovi

Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta
Czechoslovak Group - Ključni igrač u globalnoj odbrambenoj industriji
Srpska ekonomija
Kompanija Czechoslovak Group (CSG), evropski industrijski lider u odbrambenom i tehnološkom sektoru, specijalizovana za proizvodnju malokalibarske municije, vazduhoplovnu i automobilsko-železničku industriju, osnovana je 1995. godine
Šta o finansijama možemo da naučimo od pčela?
Srpska ekonomija
Posmatranjem načina na koji pčele funkcionišu u svojoj zajednici, možemo prepoznati iznenađujuće paralele sa osnovnim principima finansijske pismenosti. Njihova posvećenost štednji, jasno definisane uloge i dugoročno planiranje su i dobar model za odgovorno upravljanje ličnim i porodičnim budžetom
Kako su se voleli Hercegovci i Savamala
Srpska ekonomija
Baš kao što se u Beogradu vekovima unazad susreću Sava i Dunav, tako su mu i brojne ličnosti dolazile u zagrljaj kako bi ostvarili svoje snove. Među njima se ističu dva ponosita Hercegovca koji su, svaki na svoj način, zadužili grad u koji su bili zagledani i zaljubljeni do kraja života: Moma Kapor i Luka Ćelović
Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu