Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Geotermalna energija – neiskorišćen potencijal Srbije

Privredna komora Srbije
Srpska ekonomija

Srbija ispod svoje površine skriva nedovoljno istražen i neiskorišćen geotermalni potencijal. Ovaj, beskrajni izvor obnovljive energije, koji je dostupan 24 časa svakog dana i svuda, može da bude naš odgovor na nužnu energetsku tranziciju. Takođe, jedini je obnovljivi izvor koji može doprineti dekarbonizaciji energetski intenzivnih sektora poput proizvodnje električne energije, grejanja i hlađenja, i transporta, objavila je Privredna komora Srbije.

Kao nosilac mineralizacije može biti izvor strateških minerala kao što je litijum, koji se koristi za proizvodnju baterija neophodnih za E-mobilnost. Ovako široka lepeza primene geotermalnog resursa čini ga najsvestranijim i najpouzdanijim obnovljivim izvorom energije.

Zbog ovih i drugih prednosti upotrebe geotermalnih resursa, posebno u svetu današnje energetske nesigurnosti kada se zahtevaju dugoročno stabilni i nezavisni izvori električne energije, neophodno je prilagođavati se i menjati regulativu, udružiti stručnjake, kompanije sa iskustvom i donosioce odluka, i brže krenuti u projekte korišćenja geotermalne energije  (GTE) koju nam naša zemlja nudi u izobilju, znatno više nego u brojnim državama Evrope i sveta.

„Za intenzivnije korišćenje geotermije i njeno sistemsko rešavanje potrebno je u prvom redu u okviru strateških dokumeta dati veći značaj ovom resursu a potom i u planskim dokumentima“, kaže Ljubinko Savić, sekretar Udruženja za energetiku i rudarstvo Privredne komore Srbije.

U poslednje vreme, dodaje, dosta se radi na istraživanju geotermalnog potencijala, ali je to nesistemski i bez jasne vizije u kom pravcu se želi ići u budućnosti.

Mađarska i Turska koje već imaju geotermalne elektrane imaju ambiciozne planove i razvijaju nove projekte, kao i Hrvatska i Slovenija.

„Srbija pripada ovom geostrukturnom prostoru, imamo indikacija prisustva visokih temperatura ali je neophodno raditi i na njihovom doistraživanju i utvrđivanju potencijalnosti“, ukazuje Savić.

Pre gradnje ispitati zemljište

U Udruženju smatraju da bi jedno od rešenja za veću upotrebu GTE bilo to da se pre početka izgradnje bilo kog građevinskog objekta sagleda mogućnost upotrebe GTE na određenoj lokaciji.

 „Ovo bi treblo da bude i zakonom propisano. Samo takav pristup bi dao značajn iskorak u intenzitetu korišćenja GTE u Srbiji i njen pun doprinos dekrbonizaciji i energetskoj tranziciji zemlje“, ističe Savić.

Upotreba geotermalnih resursa primenom toplotnih pumpi je veoma jednostavan sistem i može se instalirati skoro svuda u Srbiji. Od individualnih kuća i kancelarija, škola, bazena, tržnih centara i javnih zgrada, do upotrebe u sektoru poljoprivrede, zatim, zagrevanju stadiona, putnih prevoja ili gradskih trgova tokom hladnih zimskih dana...

„Geotermalna energija je pogodna i poželjna i u industriji. Poljoprivreda je takođe značajno i široko područje gde se resursi geotermalne enegije mogu koristiti i to u prvom redu u plastenicima i staklenicima za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju različitih povrtarskih kultura, cveća ili voća, ali i za uzgoj ribe u ribnjacima i zagrevanje farmi, pripremi i preradi hrane“, navodi Savić.

U više od 60 opština utvrđeni su prirodni i veštački izvori termalnih voda. Temperatura vode je u proseku oko 40°C, a samo na teritoriji šest opština/gradova temperatura vode je preko 60°C (Vranje, Šabac, Kuršumlija, Raška, Medveđa, Apatin).

Najvišu temperaturu imaju termalne vode u Vranjskoj banji (96°C), Jošaničkoj banji (78°C), Sijarinskoj banji (72°C), Kuršumlijskoj banji (68°C) i Novopazarskoj banji (55°C).

Dobar primer korišćenja GTE je, između ostalih, Opština Bogatić koja već koristi ovaj resurs, a druge opštine sa prostora Mačve takođe razmatraju mogućnost valorizacije geotermalne energije za potrebe sistema daljinskog grejanja. Takođe, studija getermalnog potencijala koja je rađena za širi prostor Valjeva, pokazala je da se kompletan grad može grejati na ovaj resurs. JKP Beogradske elektrane prošle godine su naručile izradu Studije o geotermalnom potencijalu podzemnih vodnih resursa na teritoriji toplana i kotlarnica ovog preduzeća. Za potrebe projekta „Energetska efikasnost u zgradama centralne vlasti“ prošle godine je završeno istraživanje geotermalnih resursa za potrebe SIV 3 i Palata Srbija na Novom Beogradu.

Greju goste a „hlade račune“

U Udruženju kažu da nekoliko hotela, na Kopaoniku i Zlatiboru, Beogradu, Vrnjačkoj Banji, zatim Paliću, Melencima i Kanjiži, kao i poslovnih centara,  upotrebljava toplotnu energiju za grejanje i hlađenje.

S obzirom da se evidencija ne vodi, ne postoji tačan broj hotelijera koji su se odlučili da koriste ove resurse. Takođe, i pojedini građani su tokom minulih godina ugradili toplotne pumpe zemlja-voda i voda-voda.

Prema procenama, na oko 50 lokacija u Srbiji se koristi GTE za potrebe balneologije, sport i rekreaciju i to su delatnosti u kojima je GTE i našla najveću primenu u Srbiji i ima veliki potencijal da se i dalje razvija.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta