Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Budućnost robotike na radnom mestu

Sinergija i odgovornost
Srpska ekonomija

Više od 70 odsto kompanija prijavilo je povećanj nivo robotizacije u poslednjih nekoliko godina. Imajući ovo na umu, sve više zaposlenih strahuje da bi njihov posao mogao da zameni robot ili neko drugo rešenje za automatizaciju u bliskoj budućnosti.

Nije tajna da ljudi i roboti već rade zajedno. Zaposleni ih smatraju visokotehnološkim pomoćnicima koji obavljaju složene i opasne zadatke i veruju da ih treba nadgledati kada obavljaju zadatke koji zahtevaju visok nivo spretnosti, pokazalo je nedavno istraživanje kompanije Kaspersky o posledicama automatizacije i povećanoj upotrebi robota. Interesantan nalaz istraživanja je da više od polovine zaposlenih (69 odsto) danas veruje da će biti otvoreno dovoljno radnih mesta da podrži prelazak na robotsku kulturu rada i da bi u ovoj novoj realnosti robotizacija omogućila zaposlenima da zadrže interesantnije ili bolje plaćene poslove, ostavljajući opasne i dosadne dužnosti robotima.

Čovek ili robot. Ko je bitniji?

Među anketiranim zaposlenima postoji opšte prihvatanje da su roboti sada deo svakodnevne proizvodnje i da bi ih trebalo više koristiti u različitim industrijama. Više od polovine ispitanih (60 odsto) smatra da će roboti učiniti proizvodne procese efikasnijim, što će dovesti do finansijskih koristi. Međutim, uprkos ekonomskim prednostima, mogu se primetiti nedostaci kada su u pitanju tačnost i fleksibilnost.

Istraživanja pokazuju da ljudima koncentracija opada kada obavljaju ponavljajuće proizvodne zadatke. Radnicima nedostaje oko 20 odsto kapaciteta, a ovaj broj može značajno porasti kada su umorni. Da li iz toga sledi da roboti mogu da reše ovaj problem jer nikada nisu umorni?

Nažalost ne. Čak i današnji napredni roboti mogu biti fleksibilni na neki način, ali ne toliko prilagodljivi kao ljudi. Roboti mogu dugo da obavljaju rutinski posao, ali ako se neki parametri promene, neće moći brzo da im se prilagode već će biti potrebno izvršiti izmene u njihovim programima. Ako dolazni delovi izgledaju drugačije jer dolaze od drugih dobavljača, ljudski operater može da prilagodi svoj proces dovoljno da on funkcioniše. Roboti to ne mogu. Da bismo bili spremni za robotizaciju, sve te varijable moraju biti razrađene. Ova promena u kulturi rada zahteva sveobuhvatan pristup koji ostaje usredsređen na čoveka. Na ljudskoj montažnoj liniji, ljudi mogu da obavljaju različite zadatke paralelno jer linija još uvek radi i proizvodi uzorke u svakom koraku procesa za proučavanje i eksperimentisanje. Na robotskoj liniji, prvo odstupanje od standardnog procesa može srušiti prvu mašinu i kao rezultat toga nijedan deo neće proći, što dovodi do problema koji se može rešiti samo u različitim koracima. Ovo je mnogo sporije i skuplje. Analitičari Bernstein-a i UBS-a imali su sličnu tačku gledišta, pominjući probleme u svom izveštaju u vezi sa „preteranom automatizacijom“ linije Tesla Model 3.

Doslednost i kvalitet nikada nisu glavni razlog zašto se proizvođači okreću robotima, obično se radi o smanjenim troškovima. Svakako postoje izuzeci, kao što je proizvodnja poluprovodnika ili čipova, gde delove nije moguće napraviti „ručno“, dok je automatizacija jedina opcija od prvog dana.

Šta je sa autonomijom i odgovornošću?

Kako roboti postaju autonomniji, ljudi će ih više kriviti za nepravde. U smislu automatizacije, autonomija se shvata kao sposobnost robota da radi u dinamičkim okruženjima u stvarnom svetu tokom dužeg vremenskog perioda bez spoljne ljudske kontrole. Prema izveštaju kompanije Kaspersky, samo četvrtina zaposlenih (24 odsto) je spremna da robotima obezbedi punu autonomiju, dok većina (67 odsto) želi da uključi ljudski nadzor nad robotima.

Takođe, još uvek je nejasno ko je odgovoran za kvarove robota izazvane ili sajber napadom ili kvarom koji se može predvideti i popraviti na licu mesta. Kada su u pitanju sajber napadi izazvani ni robotima ni zaposlenima, ispitani zaposleni dele mišljenje da je moguće hakovanje industrijskih mašina i da su potencijalno ranjive na hakere, pri čemu mnogi smatraju da njihova organizacija nema dovoljno mera sajber bezbednosti za ličnu zaštitu. Više od polovine (52 odsto) očekuje da će operacije oporavka trajati nekoliko nedelja ili duže pre nego što se vrate u normalu. Dakle, to je pravi problem za industrije jer sajber napadi mogu biti veoma skupi u smislu finansijskih, proizvodnih i reputacionih procesa.

Kako industrije implementiraju više robota u svoje procese, važno je biti proaktivan u smislu sajber bezbednosti. Odličan način je korišćenje robotike dizajnirane sa sigurnošću na umu: biće otporne na spoljne sajber pretnje i nastaviće da obavljaju kritične funkcije čak i u agresivnom okruženju. Ukoliko upotreba sajber imunih robota iz nekog razloga nije moguća, preporučuje se niz neophodnih mera: sprovoditi redovne procene bezbednosti OT sistema i vršiti blagovremeno ažuriranje njihovih ključnih komponenti, korišćenje industrijskih EDR rešenja je takođe prednost.

Danas su ljudi i dalje pouzdaniji i produktivniji od robota u smislu industrijskih procesa. Međutim, očekuje se da će uskoro većina mogućih grešaka biti korigovana, a roboti će postati autonomniji, obavljajući složene zadatke i preuzimajući dodatnu odgovornost za svoje rezultate.

Ostali naslovi

Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta
Czechoslovak Group - Ključni igrač u globalnoj odbrambenoj industriji
Srpska ekonomija
Kompanija Czechoslovak Group (CSG), evropski industrijski lider u odbrambenom i tehnološkom sektoru, specijalizovana za proizvodnju malokalibarske municije, vazduhoplovnu i automobilsko-železničku industriju, osnovana je 1995. godine
Šta o finansijama možemo da naučimo od pčela?
Srpska ekonomija
Posmatranjem načina na koji pčele funkcionišu u svojoj zajednici, možemo prepoznati iznenađujuće paralele sa osnovnim principima finansijske pismenosti. Njihova posvećenost štednji, jasno definisane uloge i dugoročno planiranje su i dobar model za odgovorno upravljanje ličnim i porodičnim budžetom
Kako su se voleli Hercegovci i Savamala
Srpska ekonomija
Baš kao što se u Beogradu vekovima unazad susreću Sava i Dunav, tako su mu i brojne ličnosti dolazile u zagrljaj kako bi ostvarili svoje snove. Među njima se ističu dva ponosita Hercegovca koji su, svaki na svoj način, zadužili grad u koji su bili zagledani i zaljubljeni do kraja života: Moma Kapor i Luka Ćelović
Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu