Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ima li rešenja za nestabilnost tla?

Klizišta i odroni
Zemljotres u Sisku
Piše: Vesna Zdravković

Nijedna reč ne može da opiše stravične prizore koje iza sebe ostavljaju klizišta ili zemljotresi. Zemlja koja guta čitava domaćinstva, rascepi koji kidaju puteve, vodovodnu i drugu infrastrukturu. Porodice ostaju bez krova nad glavom, prihoda, jer se gube poljoprivredni usevi, stoka, nestaju industrijske zone. Setite se poplava i odrona u Srbiji pre sedam godina ili klizišta u Kini ili Italije i razornog zemljotresa 2016. ili nedavnih potresa u Hrvatskoj i na Novom Zelandu. Šta se to dešava sa tlom Evrope i sveta? Odgovor smo potražili u Geološkom zavodu Srbije jednoj od naučnih institucija čiji se stručnjaci bave geohazardima.

Prvi čovek Geološkog zavoda Srtbije prof. dr Dragoman Rabrenović za Srpsku ekonomiju kaže da su prirodni procesi nestabilnosti terena izraženi u obliku klizišta, odrona, tecišta, zastupljeni na oko 30 do 35 procenata teritorije Srbije.

- Među njima najzastupljeniji su procesi kliženja. Uzroci za to su brojni, pre svega sama geološka građa naših terena, na osnovu koje se mogu izdvojiti specifične geotektonske celine na kojima se događaju razni oblici geohazarda. Poznato je da su se najdublja klizišta formirala u sedimentnim kompleksima najmlađih geoloških perioda u neposrednom priobalju Save i Dunava, u pobrđu Šumadije - Kolubara, Tamnava, Zapadna Morava, u vulkanogeno-sedimentnom kompleksu dolina Ibra i Lima, u škriljavom kompleksu sliva Drine i Južne Morave.

Sagovornik dodaje da veliki broj pojave klizišta koja ugrožavaju stambenu, energetsku, vodoprivrednu i industrijsku infrastrukturu mogu da izazovu atmosferske padavine, neadekvatna građevinska aktivnost na uslovno stabilnim delovima terena, ali rudarske aktivnosti.

Katastar klizišta

Pamtimo 2014. godinu i poplave koje su pokrenule mnogobrojna klizišta u Srbiji. Tog aprila i maja na teritoriji Srbije zabeležene su rekordne kumulativne padavine, priča Rabrenović i naglašava da je bilo aktivirano više od 3.000 klizišta samo u zoni ciklona “Tamara”( reč je o ciklonu koji se smatra najkišovitijim od kada se obavljaju metereološka merenja u Srbiji).

Sagovornik Srpske ekonomije otkriva šta se od tada do danas u toj oblasti uradilo da se smanje rizici.

- Ministarstvo rudarstva i energetike pokrenulo je projekat „Katastar klizišta i nestabilnih padina teritorije Srbije” koji realizuje upravo Geološki zavod. Koncepcija našeg istraživanja prilagođena je Safe Land projektu koji razvija metodologiju kvantitativne procene rizika, kao i metode i postupke za prikazivanje klizišta na lokalnom, regionalnom i evropskom nivou. Na taj način se poboljšava mogućnost predviđanja opasnosti od klizišta sa izdvajanjem rizičnih zona čime idemo u korak sa INSPIRE direktivom EU. Do sada je na teritoriji Republike Srbije registrovano više od 22.000 klizišta.

Saznajemo takođe, da je Geološki zavod u saradnji sa Rudarsko-geološkim fakultetom uradio Preliminarnu kartu hazarada od klizišta koju čine podaci o klizištima u 27 ciljnih opština u Srbiji. Sagovornik izdvaja i stručnu pomoć lokalnim samoupravama, Republičkom štabu za vanredne situacije, ali grupi za izradu Jedinstvene metodologije za procenu šteta od elementarnih nepogoda. On navodi i da problem predstavlja nedostatak novih kadrova na čemu će, prema njegovim rečima raditi zajedno sa nadležnim ministarstvom.

Šumadijska oblast i zapadni obod Karpata

Od početka godine region potresaju zemljotresi. Tlo se ne smiruje. Dr Rabrenovića pitali smo da li na tom polju Geološki zavod može dati doprinos i u čemu se taj doprinos ogleda.

- Razorna dejstva jakih i snažnih zemljotresa sve više nas upućuje na potrebu seizmičke regionalizacije terena Srbije, posebno urbanih sredina i industrijskih oblasti. Suština je u utvrđivanju trusnih karakteristika jednog područja, pre svega, u izdvajanju površina različitih inteziteta zemljotresa, kako bi se izgradnja objekata u takvim sredinama usaglasila sa seizmičkim zahtevima samog terena. Ovim problemom više se bavi Seizmološki zavod. Ipak i u Geološkom zavodu proučavamo stanje i odnose u okviru zemljine kore teritorije šireg dela jugoistočne Evrope, a time i terena Srbije. Ispoljeni zemljotresi na prostoru Srbije vezani su za geotektonsku celinu Dinarida, Vardarsku zonu, Srpsko-makedonsku masu i Karpato-balkanidu. U tim oblastima proučavamo uzroke nastanka potresa, najčešće na trasama dugačkih regionalnih raseda. Svaki put kada se u području Mediterana aktivira neki vulkan, za posledicu može izazvati zemljotrese u marginalnim blokovima afričke ploče. Poslednji zemljotresi u Hrvatskoj upravo govore o oslobađanju nagomilane energije na razlomu Banjaluka-Petrinja-Sisak. U Srbiji se ističe Šumadijska oblast počev od Kosmaja, Lazarevca, Topole, Rudnika, Svilajnca, Kopaonika i dalje na jug. Drugi pojas jeste zapadni obod Karpato-balkanida.

Geološki zavod je pre 10 godina započeo izradu projekta od nacionalnog značaja “Karte seizmičke rejonizacije” koji je zbog nedostatka sredstava obustavljen.

Dragoman Rabrenović objašnjava da podrhtavanja u Zemljinoj kori nastaju kao posledica oslobađanja eneregije koja se prenosi putem talasa izazivajući pucanje u litosferi i pomeranje tla horizontalno i vertikalno. Ove pojave su karakteristične za mobilne delove mladih planinskih masiva, kao i za duboke razlome u okeanskim prostorima. Najčešći su i najjači tektonski zemljotresi koji čine 90 odsto svih potresa.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ