Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Civilno društvo u Srbiji kreće se u začaranim krugovima

Istraživanje
Srpska ekonomija

Beograd, Niš, Novi Sad, Užice, Bor, Rekovac, Plandište, Trgovište, Topola, Ćuprija, Sjenica, Vranje – u svim ovim, ali i mnogim drugim gradovima i opštinama širom naše zemlje postoji manje ili veće civilno društvo koje se suočava sa brojnim problemima i koje se kroz aktivizam i zagovaranje zalaže za njihovo rešavanje i unapređenje kvaliteta života u zajednici. Organizacije civilnog društva pretežno deluju na lokalu, pre svega u urbanim sredinama i većim regionalnim teritorijama širom Srbije, sa koncentracijom u Vojvodini i beogradskom regionu – to potvrđuju i rezultati istraživanja „Začarani krugovi – prakse, prepreke i potrebe organizacionog razvoja organizacija civilnog društva u Srbiji“, koje je nedavno sprovela Beogradska otvorena škola (BOŠ) u okviru programa „EU Resurs centar za civilno društvo u Srbiji“.

Istraživanje je bilo fokusirano na mapiranje trenutnih kapaciteta organizacija civilnog društva i davanje preporuka šta je sve potrebno kako bi organizacije ostvarile svoje vizije razvoja i uticaja na okruženje u kojem deluju. Iako upravo okruženje za delovanje organizacija civilnog društva nije na zadovoljavajućem nivou, trend porasta organizacija civilnog društva je konstantan i približava se broju od 40.000 registrovanih.

Rezultati pokazuju da pristupanje Srbije Evropskoj uniji čini deo aktivnosti velikog broja anketiranih organizacija (67%) i one su dobro informisane o politikama EU koje se odnose na oblasti u kojima deluju. Uglavnom su to teme iz oblasti obrazovanja, nauke i kulture, zatim zaštite životne sredine, vladavine prava, bezbednosti i transparentnosti i, konačno, socijalne politike i zapošljavanja. Ove organizacije se bave navedenim temama pre svega kroz javno zagovaranje, zatim obrazovanje i istraživanja javnog mnenja.

Snažno civilno društvo doprinosi demokratizaciji društva, osnaživanju institucija, unapređenju vladavine prava i usklađivanju nacionalnih politika sa evropskim standardima, što su sve ključni elementi procesa evropskih integracija. Za Srbiju je u procesu pristupanja EU od velikog značaja da što više uključi organizacije civilnog društva, uvaži njihove primedbe i omogući im da direktno utiču na kreiranje politika, kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou. Međutim, kako bi njihov udeo u evropskim integracijama bio još vidljiviji, potrebno je da organizacije u što većoj meri budu osnažene kako ljudskim i finansijskim resursima, tako i kompetencijama u oblastima javnog zagovaranja, pisanja projekata, rezilijentnosti na promene, komunikacija sa građanima, ali i sa privredom i donosiocima odluka.

S tim u vezi, program „EU Resurs centar za civilno društvo u Srbiji“, kojim koordinira Beogradska otvorena škola uz podršku Delegacije EU u Srbiji, ima za cilj da pruži doprinos kroz kreiranje podsticajnog okruženja za civilno društvo i aktivno učešće nedržavnih aktera u procesima donošenja odluka.

U okviru programa podrške EU Resurs centra opredeljeno je više od 2,2 miliona evra direktne podrške za preko 300 organizacija civilnog društva, ali i za neformalne grupe građana koje trenutno sprovode 80 projekata širom Srbije. U narednom periodu, osim stalno otvorenih poziva za finansijsku podršku, mentorstava, treninga i obuka, EU Resurs centar nastaviće da podržava razvoj organizacija civilnog društva, umrežava i povezuje različite aktere, ali i da ukazuje na neophodnost decentralizacije, kako bi potrebna podrška i željene promene stigle do svakog mesta u našoj zemlji.

Osim toga, kroz stalne konsultacije sa predstavnicima civilnog društva i EU, program nastoji da podstiče i zagovaračke akcije u temama koje su nedovoljno zastupljene – kao što su ruralni razvoj, poljoprivreda, urbane politike, ali i drugim u kojima postoji potreba za unapređivanjem i promenama.

EU Resurs centar za civilno društvu u Srbiji” (EURC) okuplja i podržava civilno društvo i neformalne grupe građana uključene u proces približavanja Srbije Evropskoj uniji. Okuplja više od 500 organizacija u sklopu regionalnih i ekspertskih resurs centara u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Užicu, Boru i Jagodini. Rad EU Resurs centra za civilno društvo u Srbiji podržava Evropska unija koja je do sada uložila više od 60 miliona evra za podršku razvoju civilnog društva u Srbiji.

Ostali naslovi

Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost