Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Rekonstrukcije odeždi despota Stefana Lazarevića i despota Đurđa Brankovića

Novi predmeti na izložbi Čekajući stalnu postavku
Foto: IMS
Srpska ekonomija

Istorijski muzej Srbije obogatio je izložbu „Čekajući stalnu postavku” novim značajnim predmetima – rekonstrukcijama odeždi despota Stefana Lazarevića i despota Đurđa Brankovića. Rekonstrukcije odeždi je u konsultacijama sa relevantnim stručnjacima izradila kostimografkinja Jelena Stokuća sa timom saradnika.

Odežde su predstavljene na posebno dizajniranim lutkama koje je uradio vajar Darko Kuzmanović.

Rekonstrukcija odežde despota Stefana Lazarevića je urađena po uzoru na ktitorsku fresku iz njegove zadužbine manastira Manasije, saopštio je Istorijski muzej Srbije. Delovi odežde su dekorisani raskošnim ornamentima.

Sakos je tamnocrvene boje, a ornamenti na njemu su, kao i na licu plašta, orlovi upisani u krugove. Loros je uzan, zlatan, i poput manijakisa, optočen je ručno rađenim plavim i crvenim kamenjem sa biserima, dok mu je postava zelena. Perivrahioni, pravougaone pločice, su našiveni samo sa spoljne strane mišica, dok su rote pozicionirane na laktovima, epimanike na krajevima rukava, a četvrtaste „tabulae” sa strane u visini kolena.  Plašt je nešto svetlije boje, sa ogrlicom koja ima povezane kružne ornamente, najtipičnije dekoracije antičkih tunika, koja se prenela na vizantinski carski ornat.  Postava plašta je plava sa zlatno-crnim dezenom.

Rekonstrukcija odežde despota Đurđa Brankovića, vladarskog naslednika despota Stefana Lazarevića, urađena je po uzoru na povelju koja se čuva u svetogorskom manastiru Esfigmen, a na kojoj je prikazan sa porodicom.  Delovi odežde su, kao i kod odežde despota Stefana Lazarevića, dekorisani ručno rađenim dragim kamenjem i vezenim ornamentima. Crveni sakos širokih rukava je za potrebe rekonstrukcije urađen u prestižnoj tkačkoj radionici u okolini Londona, a ispod njega se nalazi petrolejplava tunika. Zlatni loros je karakteristično vezen i postavljen petrolejplavom tkaninom. 

Gornji plašt u tamnijoj nijansi petrolejplave boje je postavljen svetlosivim krznom za koje se, po načinu slikanja i prezentovanja na prikazu u esfigmenskoj povelji, naslućuje da je bilo od hermelina.

Izložba „Čekajući stalnu postavku” je nakon otvaranja, kako je i najavljeno tom prilikom, povremeno obogaćivana novim predmetima, što je dodatno privlačilo interesovanje posetilaca. 

Tokom prethodne godine, izložba je dopunjena brojnim novim predmetima, među kojima se izdvajaju olovni pečat velikog župana Stefana Nemanje iz druge polovine XII veka, rekonstrukcije žezla cara Dušana i carice Jelene, kristalni bokal sa grbom Kraljevine SHS, novčići vladara iz dinastije Nemanjić i delo slikara Miodraga Petrovića „Kralj Petar I Karađorđević na volovskim kolima”.

Izložba će i u narednom periodu biti obogaćivana novim originalnim predmetima i novim rekonstrukcijama odeždi i kruna srednjovekovnih srpskih vladara, kao što su krune kralja Mihaila I Vojisavljevića i kralja Tvrtka I Kotromanića, koje su u procesu izrade.

Istorijski muzej Srbije je na izložbi „Čekajući stalnu postavku” pred posetioce izneo najvrednije predmete iz svojih zbirki među kojima se izdvajaju predmeti koji su deo zaostavštine dve novovekovne srpske dinastije – Karađorđević i Obrenović.

Izložba je koncipirana tako da daje uvid u pojedine celine buduće stalne postavke – u bočnim salama prezentovani su predmeti koji su pripadali rodonačelnicima i njihovim naslednicima iz dinastija Karađorđević i Obrenović, a u ostatku prostora predstavljeni su period prednemanjićkih i nemanjićkih vladara, pad srpske srednjovekovne države pod osmansku vlast, kao i period srpske Despotovine.

Među brojnim originalnim eksponatima istorijskim značajem se pre svih izdvajaju insignije kralja Petra I Karađorđevića – šar, žezlo, kopča za plašt, krunidbeni plašt i jedina sačuvana srpska kruna, izlivena od gvozdene ručke topa vožda Karađorđa.

Na izložbi su premijerno predstavljene i idealne rekonstrukcije kruna i odeždi srpskih srednjovekovnih vladara i vladarki, izrađenih u cilju osvežavanja kolektivnog sećanja na ovaj period srpske istorije. Tako posetioci imaju priliku da vide rekonstrukcije kruna cara Dušana, carice Jelene, kralja Milutina, kraljice Simonide, despota Stefana Lazarevića, despota Đurđa Brankovića i kraljice Jelene Anđel, kao i rekonstrukcije odeždi Mihaila I Vojisavljevića, odnosno Milutina i Dragutina iz perioda rane mladosti.

Ostali naslovi

Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost