Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Budućnost zelenih poslova

Upravljanje otpadom
Foto: Kristina Todorović
Srpska ekonomija

Osam modula obuke za zaposlene na poslovima upravljanja otpadom predato je na akreditaciju Agenciji za kvalifikacije. Stručnjaci predviđaju da će do kraja 2030. godine u Srbiji biti otvoreno novih 20.000 radnih mesta u oblasti zelenih poslova, te je neophodno pratiti trendove i usaglasiti obrazovni sistem sa njima.

Siniša Mitrović, rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju, Privredne komore Srbije istakao je da je važno da se rezultati ove aktivnosti pretoče u dokumentaciju za izradu modula u dualnom obrazovanju – tehničar za upravljanje otpadom, pre svega imajući u vidu značajan broj zaposlenih u javno komunalnom sektoru u Srbiji - preko 50.000, objavila je PKS.

„Zeleni poslovi, posebno na lokalu mogu značajno uticati na jačanje otpornosti lokalne zajednice, inkluziju ranjivih grupa i borbu protiv siromaštva. U kontekstu štednje prirodnih resursa i cirkularnosti proizvoda, rastu potrebe za novim  znanjima i veštinama u upravljanju otpadom, a sve zbog povećanog generisanja komunalnog otpada i njegove ponovne upotrebe.
Znanja i veštine u tehničkom upravljanju opremom, digitalizacija procesa i bezbednost  i zdravlje na radu, moraju postati deo korporativne kulture javno – komunalnih preduzeća u Srbiji. Kada govorimo o potencijalu za nova zelena radna mesta u Srbiji, procena je da bi do 2030. godine moglo da se otvori novih 20.000 radnih mesta u kontekstu zelenih poslova“, zaključio je Mitrović.

U Srbiji ne postoje (visoko)školske ustanove koje su specijalizovane za ovu vrstu edukacije, te je od velikog značaja što je svih osam modula predato na akreditaciju kako bi u budućnosti bili dostupni radnicima angažovanim na ovim poslovima.

 Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u saradnji sa JKP „Čistoća“ iz Novog Sada, organizovao je obuku za 60 ljudi angažovanih u sektoru upravljanja otpadom. 

“Kako su uslovi rada u komunalnoj delatnosti teški i često uključuju specifične opasnosti povezane sa operativnim postupcima na deponiji, svrha programa je bila da se unapredi znanje, veštine i sposobnosti radnika, odnosno za povećanje bezbednosti i zdravlja na radu”, navela je Marija Bogdanović, vođa globalnih programa „Migracije za razvoj (PME)“ i „Migracije i dijaspora (PMD)“ u Srbiji u okviru GIZ.

Naslanjajući se na prethodna iskustva GIZ aktivnosti u Srbiji, u saradnji sa Centrom za cirkularnu ekonomiju i klimatske promene (CECC) iz Novog Sada razvijeni su kurikulumi za osam posebnih modula za radnike angažovane na poslovima upravljanja otpadom koji uključuju rad na separaciji otpada, rukovanje posebnom mehanizacijom koja se u koristi na poslovima upravljanja otpadom, ali i posebnim tokom otpada tj. građevinskim otpadom.

 “U sektoru upravljanja otpadom najveći broj angažovanih su sa niskim kvalifikacijama. Ova specifična vrsta profesije koja se bavi visoko-rizičnim poslovima, može se smatrati kao podložna opasnostima na radu, zdravstvenim problemima i povredama povezanim sa radnim mestom te stoga zahteva adekvatno obrazovanje i obuku, kao što je to definisano za mnogobrojne druge profesije u javnom sektoru”, navela je Valentina Đureta, projektna menadžerka PME.

Ona dodaje da tipičan dan radnika na poslovima upravljanja otpadom obuhvata rukovanje opremom i mašinama, boravak u sredini koja često uključuje štetne emisije, prašinu, dim,  neprijatne mirise, toplotu, hladnoću.

“Istovremeno, neophodan je stalna svest o poštovanju mera bezbednosti, ali i brze reakcije u vanrednim situacijama”.

PME program je deo šire inicijative „Povratak u nove šanse“, nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) i pruža podršku u socijalnoj i ekonomskoj (re)integraciji povratnicima iz inostranstva i lokalnom stanovništvu, posebno onima iz osetljivih grupa.

 

Ostali naslovi

Saznajte kako solarna energija štedi novac i energiju
Srpska ekonomija
​​​​​​​Porodična solarna elektrana, ukoliko je napravljena u skladu sa potrošnjom domaćinstva može smanjiti račune za struju i do 70%, pokazuju podaci studije slučaja domaćinstva u Vojvodini, koju je objavio Centar za unapređenje životne sredine
Pet veština koje su mladima potrebne na tržištu rada
Srpska ekonomija
Ulazak na tržište rada često predstavlja izazov za mlade ljude. U današnjem poslovnom okruženju, koje se neprekidno menja i razvija, uspeh više ne zavisi samo od formalnog obrazovanja. Veštine koje mladi stiču kroz akademske studije i prakse postaju presudne za njihovu sposobnost da se istaknu i uspešno integrišu u tržište rada
Kako zadržati talente
Srpska ekonomija
Stavovi o generaciji Z na tržištu rada su podeljeni – neki ih vide kao izazovne, dok drugi prepoznaju njihov potencijal. Bez obzira na mišljenja, jasno je da ova generacija unosi nove zahteve i dinamiku u radno okruženje. Poznati po svojoj saradljivosti, pragmatičnosti i snalažljivosti, pripadnici generacije Z ubrzano postaju ključni deo radne snage, sa projekcijama da će uskoro činiti 30% zaposlenih
Centar za obuku pilota
Srpska ekonomija
Pre tačno jednog veka, 22. septembra 1924. godine, počela je nastava u Državnoj srednjoj tehničkoj školi u Beogradu. Vazduhoplovna akademija kao Nacionalni vazduhoplovni trening centar u svom sastavu ima srednju stručnu vazduhoplovnu školu, visoku školu strukovnih studija i eksternu nastavnu bazu u Vršcu
Pristup informacijama u Srbiji
Autor: Damjan Mileusnić, projektni koordinator i istraživač u organizaciji Partneri Srbija
Uprkos činjenici da se ove godine navršava 20 godina od donošenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, primećen je trend netransparentnog i zatvorenog postupanja organja organa vlasti, direktno prouzrokovan nedostatkom političke volje da se ovo pitanje reši na odgovarajući način
Borba za očuvanje dostignutih standarda
Autorka teksta: Kristina Obrenović, istraživačica u organizaciji Partneri Srbija
Transparentnost i otvorenost su ključni faktori za razvoj demokratskog društva, jer omogućavaju građanima da budu informisani o radu Vlade i drugih institucija, i da aktivno učestvuju u političkim procesima. Takođe, povećana transparentnost može poboljšati efikasnost i integritet institucija, smanjiti rizik od korupcije
Evo zašto možemo uživati u domaćoj kafi bez brige
Srpska ekonomija
Kada popijemo šoljicu kafe, kofein brzo počinje da deluje blokirajući centre koji opuštaju mozak i stvaraju osećaj umora. Ovaj proces nas čini budnijima, fokusiranijima i podiže našu energiju. Kofein, takođe, stimuliše oslobađanje dopamina i norepinefrina, koji poboljšavaju naše raspoloženje i mentalne funkcije
Kako se finansijski pripremiti  za novu školsku godinu?
Srpska ekonomija
Početak nove školske godine je na pomolu, što znači da je uveliko došlo vreme za kupovinu udžbenika, školskog pribora, odeće i mnogih drugih potrepština koje će školarcima omogućiti uspešan septembar. Kako bi ovo, a i svako naredno polugodište prošlo bez stresa i neočekivanih troškova, predstavljamo vam nekoliko korisnih saveta kako da mudro upravljate svojim finansijama
Šest saveta za bezbedne transakcije
Srpska ekonomija
Plaćanje u inostranstvu može nositi sa sobom određene rizike, ali uz par jednostavnih saveta, možete osigurati bezbedne i jednostavne transakcije gde god da se nalazite
Civilno društvo u Srbiji kreće se u začaranim krugovima
Srpska ekonomija
Beograd, Niš, Novi Sad, Užice, Bor, Rekovac, Plandište, Trgovište, Topola, Ćuprija, Sjenica, Vranje – u svim ovim, ali i mnogim drugim gradovima i opštinama širom naše zemlje postoji manje ili veće civilno društvo koje se suočava sa brojnim problemima i koje se kroz aktivizam i zagovaranje zalaže za njihovo rešavanje i unapređenje kvaliteta života u zajednici