Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

NALED, GIZ i Esotron prikupili 1.300 tona otpada od hrane

Ka boljem upravljanju otpadom od hrane u Republici Srbiji
Foto: NALED
Srpska ekonomija

Odziv velikih ugostitelja Izazovu prikupljanja 1.000 tona otpada od hrane premašio je cilj, tako da je na kraju izazova sakupljeno gotovo 1.300 tona, saopšteno je na promociji projekta „Ka boljem upravljanju otpadom od hrane u Republici Srbiji“, u okviru kog je realizovan izazov.

„U Srbiji se godišnje generiše oko dva miliona tona organskog otpada, što predstavlja veliko opterećenje za deponije, na kojima se zabeleži više od 300 požara, koje nanose veliku štetu životnoj sredini. Izuzetno smo ponosni što smo među ugostiteljima naišli na veliki odziv i uspeli da realizujemo izazov, za koji verujemo da je korak u pravom smeru ka očuvanju naše životne sredine“, poručio je Slobodan Krstović, direktor za odživi razvoj u NALED-u.

Iako su generacije kod nas vaspitavane da se hrana ne baca, Srbija je po količini organskog otpada koji nastaje u domaćinstvima iznad svetskog proseka. Kada se tome dodaju ostaci iz restorana, studentskih menzi, bolnica i sličnih ustanova, u pitanju je ogromna količina otpada koja na deponiji predstavlja ekološki problem, a mogla bi da postane vredan resurs.

U cilju daljeg podizanja svesti među građanima, NALED je zajedno s kompanijom Esotron i uz podršku Nemačke razvojne saradnje koju sprovodi GIZ organizovao radionicu u pivari Kabinet na Kosmaju, na kojoj su predstavljene prednosti odvojenog sakupljanja ostataka hrane i rezultati izazova.

U dvostrukoj ulozi šefa kuhinje i vodiča kroz pravilnu separaciju organskog otpada našao se čuveni kuvar Nenad Gladić, poznatiji kao Lepi Brka, koji je tokom pripreme ručka i demonstracije razvrstavanja ostataka hrane biljnog i životinjskog porekla u odvojene kante, preporučio racionalniju nabavku namirnica i njihovu upotrebu jer se često dešava da građani bacaju potpuno jestivu hranu jer se približio istek roka.

Njemu se pridružio Bojan Gligić, regionalni menadžer kompanije Esotron, koji je istakao da se samo u Beogradu dnevno deponuje oko 1.700 tona otpada, čiju veliku većinu čini organski otpad iz kojeg se ispušta metan i dovodi do učestalih požara.

„Pravilnim upravljanjem otpada možemo da eliminišemo taj problem. Otpad koji se odvaja u kante koje servisira kompanija Esotron nikada neće doprineti zagađenju životne sredine, već će biti iskorišćen za dobijanje čiste zelene energije. Nutritivna kaša dobijena od otpada prolazi kroz anaerobni tretman, kojim se eliminiše metan, a potom koristi za proizvodnju energije“, rekao je Gligić, dodajući da kompanija nedeljno pokriva 4.000 lokacija koje generišu velike količine organskog otpada.

Prema podacima Programa za zaštitu životne sredine Ujedinjenih nacija, u Srbiji se godišnje baca 83 kilograma hrane po stanovniku, što je devet kilograma više od svetskog proseka.

„Veliki generatori organskog otpada su i ugostitelji. Procenjuje se da hoteli i restorani u Srbiji godišnje proizvedu 40.000 tona otpada, a od toga čak 99% završava na deponiji, emitujući štetne gasove koliko šest do sedam hiljada motornih vozila. Međutim, svega 13% njih predaje otpad ovlašćenim operaterima

uglavnom zbog nedostatka svesti o važnosti pravilnog odlaganja i neisplativosti same procedure“, istakla je Zorica Bilić, nacionalna koordinatorka GIZ ORF MMS.

Prema njenim rečima, pored harmonizacije domaćih sa evropskim propisima, ključna preporuka projekta je uvođenje obaveze razdvajanja otpada za sve one koji dnevno prave ili služe više od 50 obroka.

Cirkularna ekonomija predstavlja okosnicu rada NALED-ovog Saveza za zaštitu životne sredine, koji trenutno sprovodi i projekte ka boljem upravljanju staklenim otpadom i istrošenim baterijama i sijalicama. Na radionici je najavljeno i uvođenje smart-depozit sistema za sakupljanje ambalaže u pilot opštini u Zrenjaninu.

Ostali naslovi

Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem
Obnova tradicionalnih kuća i pivnica u Negotinskoj Krajini
Srpska ekonomija
U negotinskim selima Rajcu, Rogljevu i Smedovcu, kao i u istoimenim vinarskim pivnicama u jeku je obnova jednog broja privatnih kuća i vinarskih zdanja koje kroz projekat "EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, a sprovodi nemački GIZ