Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

DOBAR TIM JE KLJUČ USPEHA

ŽELJKO DRČELIĆ, VLASNIK "W. D. CONCORD WEST"
Piše: Tanja Janković

Dobar tim u građevinarstvu, kao i u svakom drugom biznisu, glavni je preduslov za ozbiljan posao i uspeh u oštroj tržišnoj konkurenciji. Potrebno je umeti prepoznati poslovnu priliku, njenu atraktivnost, a potom je realizovati i unovčiti sa snažnim timom, koji ima zajedničku viziju. Ovim poslovnim motom rukovodi se vlasnik i generalni direktor “W. D. Concord West” Željko Drčelić. S tom biznis logikom izgradio je jedno od najuspešnijih građevinskih preduzeća u Beogradu, čijih je sedamdeset zaposlenih osposobljeno za sve vrste građevinskih radova. 

– Za uspešno poslovanje potrebno je pre svega razmišljati i planirati na duge staze, čvrsto stajati na nogama i ne dozvoliti da vas novac i slava ponesu. Za svaki problem postoji rešenje, i to je tako oduvek bilo. Uspešan preduzetnik u neuspehu ne vidi neuspeh, već lekciju i izazov za pronalaženje novog rešenja – objašnjava Drčelić za Srpsku ekonomiju. U građevinski biznis uplovio je 2005. godine, kad je osnovao partnersko preduzeće za građevinu i alarmne sisteme. Posao je krenuo i proširio se na Crnu Goru, gde je u to vreme bila ekspanzija gradnje. 

– Radeći u tom periodu u Crnoj Gori, stekao sam veliko iskustvo, kako u građevinskim projektima tako i poslovima sa stranim investitorima i partnerima – kaže Drčelić. Firma sa sedištem u Borči pruža uslugu klijentima po sistemu “ključ u ruke”, što znači od izrade kompletne projektno-tehničke dokumentacije do izvođenja svih građevinsko-zanatskih radova, a tu su i konsultantske usluge u građevinarstvu.

Uz dobru atmosferu u firmi, što stvara poverenje i odnose među zaposlenima čini prisnijim, vlasnik“W. D. Concord West” potencira iskren odnos s klijentima. 

– Posebno pazimo da sugestijama ne nagovorimo kupca da započne objekat van svojih finansijskih mogućnosti. Iskrenim pristupom, koji podrazumeva detaljno specificiranu ponudu i prilagođavanje pre pronalaženja pravog rešenja, investitora navodimo na ono rešenje koje će zadovoljiti estetske i funkcionalne kriterijume u okviru raspoloživih finansijskih sredstava. Jer, morate znati, ono što je skupo nije uvek i najbolje. Nije dobro ni ono što je jeftino i zato je najbolje naći pravu meru – objašnjava Drčelić. On kaže da dobro pamti i težak period poslovanja u građevinskom sektoru, na šta je uticala svetska ekonomska kriza, odnos tražnje i ponude na tržištu, ali i nedovoljno investitora, koji su se povukli iz Srbije zbog lošeg odnosa države prema njima, spore administracije i korupcije.

 – Poslednjih nekoliko godina oseća se boljitak u građevinskoj industriji, koja je bila na dobrom putu da bude uništena. Politika ove vlade vratila je velike strane firme koje žele da ulažu u Srbiji, povećan je broj grinfild investicija, grade se fabrike, trgovački lanci, industrijski objekti, i tu je šansa za preduzeća poput našeg, za domaće građevinske firme koje imaju i ljude i operativu da isprate te velike projekte. A opet, te velike firme uzimaju manje kao podizvođače i ljudi rade, imaju posao, raste im standard, što se opet reflektuje i na druge grane privrede i ekonomije – kaže Drčelić, čija kompanija ima bogat portfolio objekata na kojima je radila – “Maksi”, “Tempo”, “Idea”, distributivni centar “Delhaize”.... “W. D. Concord West” izvodio je i građevinsko-zanatske radove na domovima zdravlja, školama, domovima kulture, ali i turističkim objektima širom Crne Gore. 

Željko Drčelić živeo je i u inostranstvu, gde je profesionalno igrao fudbal, a potom je krenuo i s biznisom. Po povratku u zemlju ostao je da živi u Borči, gde je izgradio uspešnu građevinsku firmu.

– Leva obala Dunava idealna je za industrijsku zonu, jer se nalazi na tromeđi velikih centara – Beograda, Zrenjanina i Novog Sada. Prioritet mora da bude infrastruktura i, kad se to sredi, investitori će pohrliti na levu obalu, idealnu za distributivne centre i fabrike. To je velika šansa, ne samo za građevinsku operativu već i za otvaranje hiljada novih radnih mesta, šansa, budućnost i posao našoj deci – konstatuje Drčelić.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza